ŠTO NAM SPREMA 2017.? Sve češće usporedbe s 1930-ima

Obilježena pobjedom Donalda Trumpa u SAD-u i Brexitom, 2016. je bila godina populističkih potresa na obje strane Atlantika, a 2017. bit će puna neizvjesnosti s obzirom na predstojeće izbore u Europi i u pogledu smjera kojim će krenuti američka politika.

Pročitajte i ovo fotofiniš kampanje Hodaju li demokrati po tankoj liniji? Evo što slavni poručuju za koga će glasati Harris ili Trump? Nostradamus predsjedničkih izbora točno je predvidio zadnjih 9 od 10 izbornih rezultata, evo što sada predviđa

Milijuni Britanaca i Amerikanaca glasovali su 2016. protiv establišmenta, što Richard Wike i Istraživački centar Pew tumače i kao posljedicu velikog nezadovoljstva globalizacijom, imigracijom i terorizmom.

Globalizacija i imigracija su promijenile tržišta rada i demografiju na Zapadu. Mnogi ljudi, čak i u zemlji koju su izgradili imigranti kao što je SAD, vide vezu između kriminala i imigracije, rekao je Wike.

Širom Europe, od Nizozemske do Poljske i od Švedske do Italije, sve češće se mogu čuti usporedbe s 1930-ima. Pojavio se čitav niz populističkih pokreta koji žele pružiti otpor urbanim i političkim elitama, kao i Bruxellesu, i "vratiti" svoje zemlje srednjoj klasi koja sve teže živi.

Na redu je Europa

Hoće li nakon što Trump 20. siječnja preuzme dužnost na čelu najmoćnije demokracije na planetu, iduće godine na vlast u Europi doći populisti?

Kao i tijekom kampanja koje su prethodile Brexitu i američkim predsjedničkim izborima, predizbornim razdobljem u Europi dominiraju rasprave o globalizaciji, dolasku više od 1,3 milijuna migranata od 2015., od kojih su mnogi muslimani, i ekstremističkim napadima.

Tradicionalne i proeuropske stranke odahnule su kada je nacionalist Norbert Hofer poražen na predsjedničkim izborima u Austriji 4. prosinca.

No nade su odmah splasnule zbog Italije, trećeg gospodarstva eurozone, čiji je premijer Matteo Renzi podnio ostavku nakon propalog referenduma o ustavnoj reformi, otvorivši put mogućim izborima i jačanju populističkog Pokreta pet zvijezda, koji želi ukinuti euro, te protuuseljeničke Sjeverne lige.

Nizozemska na izbore izlazi u ožujku: ekstremistička, protuislamska stranka Geerta Wildersa mogla bi prvi put pobijediti, no možda poslije neće uspjeti formirati koalicijsku vladu.

Francuska će u svibnju birati novog predsjednika. Čelnica krajnje desne Nacionalne fronte Marine Le Pen vjerojatno će ući u drugi krug izbora zajedno s konzervativcem Françoisom Fillonom, neovisno o odluci sadašnjeg socijalističkog predsjednika Françoisa Hollandea da se ne kandidira.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je 2015. otvorila vrata migrantima, na jesen također izlazi na izbore. Nakon što je dugo odolijevala populističkim pokretima koji su poharali susjedne zemlje, Merkel se sada mora boriti protiv jačanja Alternative za Njemačku (AfD), protuuseljeničke i protuislamske stranke koju podržava oko 13 posto birača, kao i snažnih kritika u vlastitoj stranci.

Hoće li Trump postati američki Berlusconi?

Iako ankete prognoziraju da će Merkel pobijediti, a Le Pen izgubiti, to ipak ne mora biti tako. Ankete su jako diskreditirane nakon što su pogrešno predvidjele da će Britanci glasovati za ostanak u EU-u i da će Trump izgubiti od iskusnije Hillary Clinton.

Yascha Mounk, profesor politologije na Harvardu, očekuje u 2017. "veliku neizvjesnost". "Jedno je sigurno: Trumpov izbor dokazao je da ne postoji prirodna granica za jačanje populističkih pokreta. Ako ljudi misle da je nemoguće da Marine Le Pen pobijedi, čine istu pogrešku kakvu su počinili mnogi moji prijatelji misleći da Trump ne može pobijediti", rekao je.

Hoće li Trump biti američki Berlusconi? Nepredivljiv narcis koji ima kontrolu nad šiframa za američko nuklearno oružje? Ili pragmatičar koji će zaustaviti ili preokrenuti smanjivanje američkog utjecaja?

Mounk smatra da bi Trump mogao ugroziti "temeljna demokratska načela kao što su trodioba vlasti i neovisnost pravosuđa", zbog čega bi američka demokracija mogla postati nalik "nekim zemljama u Latinskoj Americi ili Ukrajini".

Njegova pobjeda mogla bi uliti "određenu dozu samouvjerenja" europskim populističkim pokretima, smatra Giovanni Grevi iz Centra za europsku politiku u Bruxellesu.

Zajednički prioriteti

No kako vrijeme protječe, vidjet će se kako će taj građevinski magnat i bivša zvijezda reality-showa pretočiti svoje riječi u "stvarnu politiku". Primjerice, može li vratiti radna mjesta iz Kine ili Meksika kako bi zaposlio ljude? Hoće li deportirati ilegalne imigrante? Te prioritete dijele i europski populisti.

Neki se već prozivaju njegovim saveznicima. Le Pen je čestitala Trumpu prije Hollandea. Veliki zagovornik Brexita Nigel Farage osobno ga je posjetio u New Yorku, razljutivši britanski establišment.

No europski populisti mogli bi se i opeći ako Trump ne uspije. Ionako već na velikoj kušnji zbog problema u eurozoni i masovnog priljeva izbjeglica, "Europa je osjetljiva na cijeli niz kriznih čimbenika", upozorava Grevi.

Ključno će biti to hoće li europske zemlje uspjeti ili ne u zajedničkom rješavanju budućih kriza i tako "utjecati na političke izglede populističkih snaga", smatra on. (Hina)