Globalni vojni izdaci porasli su za 2,9 posto u 2025. unatoč padu od 7,5 posto u Sjedinjenim Državama, nakon što je predsjednik Donald Trump zaustavio novu financijsku vojnu pomoć Ukrajini, pokazuje izvješće istraživačkog centra za konflikte objavljeno u ponedjeljak.
Izdaci su se povećali na 2,89 bilijuna dolara u 2025., što je jedanaesta uzastopna godina rasta, a udio u globalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) dosegnuo je 2,5 posto - najvišu razinu od 2009., prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
"To jasno pokazuje kako države reagiraju na aktualne ratove, napetosti i geopolitičku neizvjesnost", rekao je Xiao Liang iz programa za vojnu potrošnju i proizvodnju naoružanja Stockholmskog instituta.
"S obzirom na niz trenutnih kriza, kao i dugoročne ciljeve vojnih izdataka mnogih država, ovaj će se rast vjerojatno nastaviti do 2026. i dalje", navodi on.
Pad američke vojne potrošnje
Tri države s najvećim vojnim izdacima, SAD, Kina i Rusija, zajedno čine 1,48 bilijuna dolara, ili 51 posto globalnih izdvajanja. Indija je 2025. bila peti najveći vojni potrošač na svijetu.
Američka vojna potrošnja pala je na 954 milijarde dolara u 2025., uglavnom zato što nije odobrena nova financijska vojna pomoć Ukrajini, navodi se u izvješću. U prethodne tri godine američko vojno financiranje Ukrajine iznosilo je ukupno 127 milijardi dolara.
"Pad američkih vojnih rashoda u 2025. vjerojatno će biti kratkotrajan", rekao je SIPRI.
"Potrošnja koju je odobrio američki Kongres za 2026. porasla je na preko 1 bilijun dolara, što je znatno povećanje u odnosu na 2025., a mogla bi dodatno porasti na 1,5 bilijuna dolara u 2027.", navodi se.
Glavni doprinos većoj globalnoj potrošnji bio je porast od 14 posto u Europi na 864 milijarde dolara.
Izdvajanja za obranu u Rusiji i Ukrajini nastavila su rasti u četvrtoj godini rata, dok je povećanje potrošnje europskih članica NATO saveza dovelo do najvećeg godišnjeg rasta u srednjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata. U Europi je rekorder Njemačka, u kojoj je stavka vojne potrošnje u državnom proračunu porasla za 24 posto na 114 milijardi dolara. Njemačka se time uspela na četvrto mjesto na svijetu. Prvi put od 1990. njemačka vojna potrošnja premašila je NATO‑ovu referentnu vrijednost od 2 posto BDP‑a i dosegla 2,3 posto.
Potrošnja Izraela pala je za 4,9 posto na 48,3 milijarde dolara, kako se rat u Gazi završavao 2025. godine, dok su izdvajanja za obranu u Iranu pala drugu godinu zaredom, za 5,6 posto na 7,4 milijarde dolara.
Oružje je jamstvo mira?
Neki tvrde da bi ravnomjernija raspodjela vojne moći mogla učiniti svijet sigurnijim. Liang se s tim ne slaže. "To jednostavno znači više naoružanja i više oružja. Nova utrka u naoružanju smanjuje povjerenje i povećava rizik od pogrešnih procjena", a to, smatra Liang, svijet čini opasnijim, piše DW.
-
Poziv Domagoja MikićaNakon priče Poziva aktivirali se nadležni! Započela akcija rušenja ilegalnog carstva: "Spominje se čak 700 takvih objekata"
-
Javno zdravstvoGotovo 65 posto odraslih ima ovaj problem, liječnici upozoravaju: "Ne bi smjeli na svoju ruku uzimati lijekove"
-
Vremenska prognozaOsvježenje uz kišu i buru, a onda se vraća toplo vrijeme: Meteorolog donosi detalje
