Prema najnovijem Indeksu globalnog mira za 2025. godinu, svjetska razina mira i dalje opada.
oprezno!
Upaljen Meteoalarm za dijelove Hrvatske: Evo gdje je moguće jače grmljavinsko nevrijeme
Aktualne teme
Planinar preminuo čekajući pomoć. Tko je i zašto zakazao? Božinović: "Zatražio sam..."
Smijenila šefove gradskih firmi
Gradonačelnica podijelila otkaze: Ovako su reagirali građani i radnici
U izvješću, koje je objavio Institut za ekonomiju i mir (IEP), stoji da "svijet prolazi kroz preoblikovanje globalnog poretka iz temelja".
Istraživači su zabilježili čak 59 aktivnih sukoba, što je najviše od kraja Drugog svjetskog rata, a 100 zemalja postalo je manje mirno nego prije deset godina, prenosi Daily Mail.
Island najmirnija zemlja na svijetu
Zemlje se rangiraju prema unutarnjim pokazateljima mira poput razine nasilnog kriminala, broja ubojstava i nasilnih prosvjeda te vanjskim kriterijima, koji uključuju vojnu potrošnju, broj nuklearnih bojevih glava i odnose sa susjedima.
Indeks mira
Foto:
Global Peace Index 2025
Island je i ove godine proglašen najmirnijom zemljom svijeta, čime je zadržao taj status koji ima još od 2008. godine. Irska je na drugom mjestu, a slijede Novi Zeland, Austrija i Švicarska.
Singapur je šesti, a ostatak deset najmirnijih čine europske zemlje: Portugal, Danska, Slovenija i Finska.
Hrvatska deset mjesta ispod Slovenije
Od zemalja u regiji, jedino je Slovenija u top 10. Nalazi se na devetom mjestu. Hrvatska je deset mjesta niže. Crna Gora je na 34. mjestu, a Bosna i Hercegovina na 59.
Indeks mira
Foto:
Global Peace Index 2025
Još niže nalazi se Srbija – na 64. mjestu, što je za jedno mjesto niže od Kosova. Ujedinjeno Kraljevstvo zauzelo je 30. mjesto i napredovalo za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.
Sjedinjene Američke Države pale su na 128. mjesto od ukupno 163 zemlje. Iako se njihov indeks mira nije pogoršao, u izvješću se ističe da "zemlja prolazi kroz rastuće političke napetosti i sve izraženiju polarizaciju".
Na samom dnu ljestvice nalazi se Rusija, koja je proglašena najmanje mirnom zemljom na svijetu, zajedno s Ukrajinom, Sudanom, Demokratskom Republikom Kongo i Jemenom.
Zapadna i Srednja Europa najmirnije regije
Najmirnija regija i dalje je Zapadna i Srednja Europa, no istraživači upozoravaju da europsko sigurnosno okruženje prolazi kroz duboke promjene.
Indeks mira
Foto:
Global Peace Index 2025/Screenshot
Kao razloge navode rusku invaziju na Ukrajinu i smanjeni strateški fokus SAD-a na Europu, zbog čega sve više europskih zemalja preusmjerava sredstva iz sektora poput obrazovanja i zdravstva prema vojnoj potrošnji.
"Izravna prijetnja iz Rusije je stvarna, a nijedna europska zemlja pojedinačno ne može parirati njezinim vojnim kapacitetima", poručuju iz IEP-a.
Bliski istok i Sjeverna Afrika ostaju najmanje mirna regija i u 2025., dok Podsaharska Afrika bilježi najveći broj sukoba – u posljednjih pet godina u sukob je bilo uključeno 35 zemalja od ukupno 43 u toj regiji.
Južna Amerika jedina regija bolje rangirana nego prije
Najrizičnije regije koje bi mogle ući u veliki rat, prema IEP-u, su: Kašmir, Južni Sudan, Etiopija i Eritreja, Demokratska Republika Kongo i Sirija.
Južna Amerika jedina je regija koja je u 2025. ostvarila poboljšanje u razini mira u odnosu na prošlu godinu.
Broj zemalja koje imaju geopolitički utjecaj također je porastao. Ukupno 34 države sada imaju znatan utjecaj na najmanje jednu zemlju. To je veliki porast u odnosu na kraj Hladnog rata kada je takav utjecaj imalo samo 13 zemalja.
"Koncept vječnih ratova danas je stvarniji nego ikad u povijesti"
Kina je od svih zemalja zabilježila najveći porast utjecaja od Hladnog rata, a među novim regionalnim silama navode se i Saudijska Arabija, Turska, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Izrael, Južna Afrika, Brazil i Indonezija.
"Koncept vječnih ratova danas je stvarniji nego ikad u povijesti. Ovogodišnji Indeks globalnog mira pokazuje da se svijet nalazi na ključnoj prekretnici. To je rezultat uspona srednjih sila, natjecanja velikih sila i neodrživih razina zaduženosti u najkrhkijim državama. Sve to vodi prema temeljnom preslagivanju i mogućem prijelomnom trenutku prema novom međunarodnom poretku – čiju prirodu još nije moguće jasno sagledati", rekao je Steve Killelea, osnivač i izvršni predsjednik IEP-a.