Broj žrtava u Ukrajini raste, ali ministar se odao: "Rusija je na rubu..."

Hitne službe izvukle još tijela iz ruševina stambene zgrade u Kijevu srušene ruskom raketom, čime se broj poginulih u najnovijem napadu na ukrajinsku prijestolnicu popeo na 28.

tri vijesti o kojima se priča oprezno! Upaljen Meteoalarm za dijelove Hrvatske: Evo gdje je moguće jače grmljavinsko nevrijeme Smijenila šefove gradskih firmi Gradonačelnica podijelila otkaze: Ovako su reagirali građani i radnici veseli partijaneri FOTOGALERIJA Ovo su prizori s Ultre! Oglasila se policija o sigurnosti na festivalu

Zgrada u kijevskoj četvrti Solomjanskij izravno je pogođena i srušila se tijekom najsmrtonosnijeg ruskog napada na Kijev ove godine. Vlasti su priopćile da je 23 poginulih bilo unutar zgrade, a preostalih petero na drugim mjestima u gradu. Rusija je u noći s ponedjeljka na utorak ispalila više od 440 dronova i 32 rakete u onome što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao kao jedno od najvećih bombardiranja rata, koji je sada u četvrtoj godini.

Istodobno, mirovni napori predvođeni SAD-om nisu uspjeli, a sukob na Bliskom istoku i američke trgovinske tarife odvratile su svjetsku pozornost od ukrajinskih molbi za većim diplomatskim i ekonomskim pritiskom na Rusiju.

Visoki ruski dužnosnik potvrdio je za CNN da se trenutno u Ukrajini nalazi oko 600 tisuća ruskih vojnika i da mjesečno regrutiraju 50 do 60 tisuća novih, a prema informacijama iz Kijeva, Rusija je od početka rata izgubila oko milijun vojnika, više od 215 tisuća samo u ovoj godini.

Na rubu recesije

Osim vojnih, Rusija ima i sve veće ekonomske izazove. Na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov rekao je da je gospodarstvo "na rubu prijelaza u recesiju".

"Imamo fazu hlađenja (u gospodarstvu). Prema trenutnim poslovnim percepcijama, već smo, čini se, na rubu prijelaza u recesiju“, rekao je ministar rei dodao da ipak sve "ovisi o njihovim odlukama“, prenosi The Kyiv Independent.

Zbog ogromne ratne potrošnje, Rusija se suočila s velikom inflacijom, što je prisililo središnju banku da postavi jednu od najviših ključnih kamatnih stopa u desetljećima. To je naštetilo privatnim ulaganjima u sektore koji nisu povezani s obranom, sam ministar ih je pozvao na smanjivanje kamatne stope kako bi potaknula rast, s ciljem postizanja rasta od 3% koji je postavio ruski predsjednik Vladimir Putin.