- NATO očekuje da će ruska vojska izvesti sveobuhvatni napad na Ukrajinu
- Poljska je spremna pružiti Ukrajini dodatno obrambeno oružje
- Francuska pozvala svoje državljane na evakuaciju
- Svjetska banka priprema 350 milijuna dolara pomoći Ukrajini
Tijek događanja pratite u nastavku:
22:25 Nakon CBS-a i CNN je objavio, pozivajući se na dva američka dužnosnika i jedan izvor upoznat s američkim obavještajnim službama, da SAD ima obavještajne podatke koji ukazuju na to da su ruskim zapovjednicima izdane naredbe za napad na Ukrajinu.
Izvori CNN-a su upozorili da se zapovijedi uvijek mogu povući te da bi to mogle biti dezinformacije koje su proširene kako bi zbunile i dovele u zabludu SAD i saveznike.
"Vjerujemo da je predsjednik Putin donio odluku o napadu", rekao je državni tajnik Antony Blinken u intervjuu za CNN. "Ali dok se tenkovi zapravo ne pokrenu i avioni ne polete, koristit ćemo svaku priliku i svaku minutu da vidimo može li diplomacija još uvijek odvratiti predsjednika Putina od napada", dodao je.
21:03 SAD ima obavještajne podatke da su ruske trupe dobile naredbu za invaziju na Ukrajinu, izvještava CBS News te dodaje da zapovjednici slažu "planove na terenu".
"Američka obavještajna služba kaže da su ruske trupe sada zapravo dobile zapovijed da krenu s invazijom", rekao je David Martin, dopisnik CBS Newsa za nacionalnu sigurnost.
"Dakle, ne samo da se približavaju granici i položajima za napad već i zapovjednici na terenu prave konkretne planove kako će manevrirati u svom sektoru bojišnice. Čine sve što bi američki zapovjednici učinili kada dobiju naredbu za napad", dodao je.
20:40 Stotine ljudi sudjelovale su u nedjelju u Varšavi na skupu za mir u Ukrajini, prosvjedujući protiv "moguće nove ruske agresije", javlja agencija France Presse.
Sudionici skupa su nosili ukrajinske, poljske, europske i zastave bjeloruske oporbe. "Mi smo uz Ukrajinu", moglo se pročitati na transparentu istaknutom na skupu, ili "Ne dirajte Ukrajinu", dok je mnoštvo izvikivalo "Putina na sud!".
Organizatori skupa su izdali priopćenje u kojemu kažu da žele "izraziti protivljenje mogućoj novoj ruskoj agresiji na Ukrajinu".
Zapad optužuje ruskog predsjednika Vladimira Putina da je zadnjih tjedana nagomilao 150.000 vojnika na ukrajinskoj granici i da planira invaziju, što Rusija niječe, optužujući zauzvrat Ukrajinu da krši međunarodni ugovor.
Moskva traži povlačenje zapadnih snaga raspoređenih u istočnoj Europi, napose u Poljskoj, nakon sloma komunističkog bloka 1991.
18:45 OESS će u ponedjeljak održati izvanredan sastanak svojih stalnih predstavnika ne bi li pronašao rješenje za ukrajinsku krizu, priopćilo je u nedjelju poljsko predsjedateljstvo Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
"Sastanak je sazvan za ponedjeljak", rekao je zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Pawel Jablonski za poljsku novinsku agenciju PAP, odgovarajući na zahtjev Ukrajine, u trenutku kada je napetost između Rusije i Zapada u vezi s tom zemljom na vrhuncu.
Američki dužnosnici su rekli da je početak sastanka planiran u 15 sati po srednjoeuropskom vremenu.
OESS-ovi promatrači su ovih dana zapazili zaoštravanje borbi između proruskih pobunjenika i ukrajinske vojske, sa stotinama topničkih i minobacačkih napada. U sukobu koji traje od 2014. izginulo je 14.000 ljudi.
Ovo kršenje primirja događa se u času kada Sjedinjene Države optužuju Rusiju da želi napasti Ukrajinu i da je nagomilala oko 150.000 vojnika na ukrajinskoj granici, ali Moskva niječe takve planove.
Ukrajina je zatražila od OESS-a da organizira sastanak na kojemu bi se razgovaralo o "naglom pogoršanju sigurnosne situacije na terenu", objavio je na Twitteru poljski izaslanik u OESS-u Adam Halacinski.
"Svrha sastanka je razgovarati o svemu što se događa posljednjih sati i što OESS treba učiniti u ovim okolnostima kako bi se smirila napetost", dodao je Jablonski. "Koristimo se svim raspoloživim sredstvima kako bi se spriječio oružani sukob", rekao je.
Poljska ove godine predsjeda OESS-om, organizacijom sa sjedištem u Beču, čije su članice Ukrajina i Rusija.
17:45 Ruski predsjednik Vladimir Putin skrenuo je pozornost francuskom čelniku Emmanuelu Macronu na to da ukrajinske "provokacije" pridonose žešćim borbama sa separatistima u istočnoj Ukrajini, no istodobno je rekao da želi "intenzivirati" diplomatske napore koji bi pridonijeli rješenju sukoba.
U telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Putin je zatražio da NATO i Sjedinjene Države "ozbiljno shvate" zahtjeve Rusije u pogledu njezine sigurnosti, usred aktualne krize između Moskve i Zapada, objavio je Kremlj.
"Izrazili smo ozbiljnu zabrinutost zbog naglog pogoršanja situacije na liniji kontakta u Donbasu", stoji u priopćenju Kremlja te se dodaje kako je Putin "istaknuo da su izvor eskalacija provokacije ukrajinskih snaga". Ruski predsjednik smatra i da zapadnjačka isporuka modernog oružja i streljiva ukrajinskim vojnim snagama "Kijev gura prema vojnom rješenju" kada je posrijedi sukob s proruskim separatistima, koji traje od 2014.
"Službeni Kijev samo hini pregovore i tvrdoglavo odbija primijeniti sporazume iz Minska", potpisane 2015. koji bi trebali pridonijeti rješenju sukoba, kazao je ruski predsjednik. "S obzirom na hitnost situacije, obojica predsjednika prepoznala su da treba intenzivirati potragu za rješenjima diplomatskim putem", čiji je cilj "olakšati obnovu primirja i zajamčiti napredak u rješavanju sukoba", stoji u priopćenju Kremlja.
Elizejska palača je priopćila da su se Macron i Putin suglasili da se ponovno pokrenu aktivnosti "u normandijskom formatu" na osnovi razmjene mišljenja i ukrajinskih prijedloga zadnjih dana.
Putin je ponovio Macronu svoju "namjeru da povuče vojnike" iz Bjelorusije "na kraju sadašnjih vježbi".
Bjelorusija je pak najavila da će ruske trupe, koje se od 10. veljače nalaze na njezinu teritoriju zbog vojnih manevara, koji bi trebali završiti u nedjelju, ostati ondje zbog drugih sličnih vježbi.
"Morat ćemo sve ovo provjeriti, možda će trebati malo vremena", reklo je francusko predsjedništvo napominjući da se izjave bjeloruskih vlasti "ne podudaraju s riječima predsjednika Putina". Francuski i ruski čelnik nisu se složili oko toga tko je odgovoran za napetosti u istočnoj Ukrajini, rekao je francuski dužnosnik. Macron okrivljuje ruske separatiste, a Putin Ukrajinu.
Vladimir Putin je "ponovno istaknuo potrebu da Sjedinjene Države i NATO ozbiljno shvate zahtjeve Rusije za sigurnosnim jamstvima i da na njih odgovore na konkretan i sadržajan način". Rusija, koju Zapad optužuje za gomilanje 150.000 vojnika na granicama Ukrajine s ciljem invazije te zemlje, traži obećanje da Kijev nikada neće ući u NATO, kao i prekid vojnih pojačanja Saveza na svojim granicama. Zapad je te zahtjeve odbio.
16:09 Finski predsjednik Sauli Niinistö izjavio je da se ne boji da bi njegova zemlja mogla biti sljedeća zato što ruski predsjednik Vladimir Putin povećava vojno jačanje oko Ukrajine. "Uopće se ne bojimo", rekao je Niinistö o svojoj zemlji koja graniči s Rusijom na sjeveru. "Zapravo, situacija na finskoj granici i na cijelom području Baltičkog mora sada je prilično mirna. Ne bojimo se ruskih tenkova", dodao je.
15:58 Čelnica bjeloruske oporbe Svetlana Tihanovska osudila je zadržavanje ruskih trupa u Bjelorusiji zbog vojnih vježbi, smatrajući tu odluku prijetnjom suverenitetu zemlje. "Prisutnost ruskih vojnika na našem teritoriju krši Ustav ove zemlje, kao i međunarodno pravo te ugrožava sigurnost Bjelorusije i cijele regije", rekla je Tihanovska koja živi u egzilu EU-u.
U njezinu priopćenju stoji da bi Bjelorusija mogla "biti uvučena u tuđi rat i pretvorena u zemlju agresora". Optužila je bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je "potporu Kremlja platio suverenitetom" vlastite zemlje. "Zahtijevamo hitno povlačenje ruskih trupa s našeg teritorija", rekla je Tihanovska, zahtijevajući da se ovaj problem iznese pred Vijećem sigurnosti UN-a i da se uvedu nove sankcije Minsku.
Blizak saveznik Moskve u krizi sa Zapadom, Bjelorusija je najavila da će ruske trupe, koje se od 10. veljače nalaze na njezinu teritoriju zbog vojnih manevara (koji bi trebali završiti u nedjelju), ostati ondje zbog drugih sličnih vježbi. Minsk je, kao i Moskva ranije uvjeravao javnost da će se 30.000 vojnika prisutnih u Bjelorusiji vratiti u svoje vojarne odmah po završetku vojnih vježbi započetih u veljači.
15:53 Ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski predsjednik Emmanuel Macron složili su se da se mora raditi na prekidu vatre. Elizejska palača priopćila je: "Postoji potreba da se da prioritet diplomatskom rješenju trenutne krize i da se učini sve što je moguće da se to postigne".
Razgovori bi trebali "omogućiti napredak" kako bi se došlo do "sastanka na najvišoj razini s ciljem definiranja novog mirovnog i sigurnosnog poretka u Europi", navodi se u priopćenju. "Kako bi ovaj posao izvršili u trenutno ozbiljnim uvjetima, dvojica šefova država čvrsto su se obvezala poduzeti sve korisne radnje kako bi se izbjegla eskalacija, smanjili rizici i očuvali mir", zaključuje se.
15:39 Hrvatska je preporučila svojim državljanima na istoku Ukrajine da napuste to područje, rekao je u nedjelju u Müenchenu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. >Opširnije
14:59 "Američki predsjednik Joe Biden spreman je surađivati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u bilo kojem trenutku", rekao je američki državni tajnik Antony Blinken. Rekao je da će SAD nastaviti vidjeti može li diplomacija odvratiti Putina od invazije na Ukrajinu "sve dok tenkovi zapravo ne krenu".
Dodao je da su SAD i njihovi saveznici izgradili "veliki paket" sankcija za Rusiju ako ona izvrši invaziju. "Sve što vidimo sugerira da smo na rubu invazije", nastavio je. Također je rekao da je više zabrinut zbog invazije nakon što su Rusija i Bjelorusija objavile da će nastaviti s izvođenjem vojnih vježbi.
14:37 Ukrajinski predsjednik rekao je da se zemlja zalaže za "intenziviranje mirovnog procesa" s Rusijom.
Predsjednik Europskog vijeća napomenuo je da ostaje "veliko pitanje" o tome želi li Rusija dijalog sa Zapadom, piše Sky News.
Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Münchenu ranije danas, Charles Michel je rekao: "Ne možemo zauvijek nuditi maslinovu grančicu dok Rusija provodi raketne testove i nastavlja skupljati vojnike.
"Jedno je sigurno - ako dođe do daljnje vojne agresije, reagirat ćemo velikim sankcijama."
14:34 Ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je o daljnjim kršenjima primirja. Ukrajina je priopćila da je u subotu zabilježila ukupno 136 kršenja primirja.
Ministarstvo je priopćilo da je u prvih 11 sati nedjelje "uočeno 20 incidenata kršenja primirja od strane ruskih okupacijskih snaga, uključujući 18 incidenata kada su ruske okupacijske snage koristile oružje zabranjeno sporazumima iz Minska".
Neki stanovnici Donjecka, koji je pod kontrolom proruskih separatista, izvijestili su o teškim granatiranju u nedjelju rano. Jedna žena koju je kontaktirao CNN rekla je da se ona i njezina djeca žele preseliti bliže centru grada zbog granatiranja u njezinoj četvrti Abakumova.
"Ne mogu preživjeti još jednu ovakvu noć. Stvarno se bojim", rekla je.
Nije jasno koja strana pucala, s obzirom da se međusobno optužuju za paljbu.
14:32 Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u nedjelju ujutro ruske i ukrajinske kolege u "posljednjim naporima da spriječe rusku invaziju na Ukrajinu", navodi se u priopćenju Elizejske palače.
Macron je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim 30 minuta, odmah nakon dugog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, prema francuskom predsjedništvu.
"Telefonski razgovor s predsjednikom Putinom trajao je sat i 45 minuta", priopćila je Elizejska palača.
Izvor iz Elizejske palače ranije je rekao za CNN da se Pariz nada da će "izgraditi koristan plan puta za naredne dane".
14:30 Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov saveznik bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko produžili su vojne vježbe koje su trebale završiti u nedjelju.
Bjelorusija je navela "pogoršanje situacije" u istočnoj Ukrajini kao jedan od razloga za zadržavanje oko 30.000 ruskih vojnika na svom teritoriju.
Taj će potez povećati strahove da Rusija planira invaziju na Ukrajinu, koja dijeli dugu granicu s Bjelorusijom, piše BBC. Zapadni čelnici optužili su Moskvu da traži izgovor za slanje trupa.
Rusija je zanijekala da planira invaziju na svog susjeda. Prema američkoj procjeni, Rusija je okupila do 190.000 vojnika, uključujući separatističke snage u regijama Donjecka i Luganska.
Putin je tražio jamstva da NATO neće prihvatiti Ukrajinu, bivšu sovjetsku državu s bliskim vezama s Rusijom, dok zapadni savez poriče da predstavlja bilo kakvu prijetnju Rusiji.
12:14 Dva civila ubijena su nakon što je selo granatirala ukrajinska vojska, objavili su u nedjelju proruski separatisti, a bjeloruski ministar obrane objavio je da se vojne vježbe Rusije i Bjelorusije, koje su trebale završiti u nedjelju, nastavljaju.
Podsjetimo, ukrajinski ministar unutarnjih poslova spašavao je živu glavu u subotu nakon što je obišao vojnike na položaju na liniji razdvajanja na istoku Ukrajine.
Yesterday accident in Novoluganske, Donetsk region, where Minister of interior affairs of Ukraine with group of foreign journalists were shelled by artillery. Minister was evacuated. Video by Radio Svoboda reporter Maryan Kushnir. https://t.co/sPNr0AXvMG pic.twitter.com/t0ohj7pvc9
— Tetiana Yakubovych (@Tykubovych) February 20, 2022
Incident se dogodio u selu blizu Luganska, kazao je glasnogovornik separatista za rusku novinsku agenciju Interfax.
Tijela su izvučena iz ruševina u podne. Separatisti kažu da je za napad odgovorna ukrajinska vojska te da je uništeno pet stambenih zgrada. Dpa navodi da nije mogla verificirati navedene tvrdnje. Reuters je pak objavio, pozivajući se na izjavu očevica, da su se u nedjelju u središtu Donjecka čuli zvuci više eksplozija.
Vlasti su razglasom zamolile građane za oprez, a za sada nije jasan uzrok eksplozije. Bjeloruski ministar je rekao da je odluka donesena "u vezi s povećanjem vojnih aktivnosti u blizini vanjskih granica" Rusije i Bjelorusije i zbog rastuće napetosti u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini.
NATO kaže da Rusija ima do 30.000 vojnika u Bjelorusiji i da bi ih mogla upotrijebiti kao dio invazijskih snaga za napad na Ukrajinu, iako Moskva poriče bilo kakvu takvu namjeru.
Ruski diplomat u UN-u rekao je da nitko ne bi trebao govoriti Rusiji gdje i kada treba provesti vojne vježbe, dodajući da se ne može vjerovati procjenama američkih i britanskih obavještajnih službi, navodeći pogreške napravljene prije rata u Iraku.
Granatiranje preko crte koja dijeli vladine snage i separatiste naglo se povećalo prošlog tjedna, što je ukrajinska vlada nazvala provokacijom.
Ukrajinska vojska je u priopćenju navela da se njezine snage pridržavaju sporazuma o prekidu vatre i "otvore vatru isključivo kada djelovanje ruskih okupacijskih snaga predstavlja prijetnju životu i zdravlju ukrajinskih vojnika i civila".
9:00 Britanski premijer Boris Johnson u intervjuu za BBC rekao je kako dokazi upućuju da Rusija planira najveći rat u Europi od 1945.
"Svi snakovi pokazuju da je plan na neki način već počeo", dodao je.
Obavještajne službe sugeriraju da Rusija namjerava pokrenuti invaziju koja će okružiti ukrajinski glavni grad Kijev, rekao je Johnson. "Ljudi moraju razumjeti golemu cijenu ljudskog života koja bi mogla imati za sobom", rekao je.
Posljednje procjene američke vlade sugeriraju da je između 169.000 i 190.000 ruskih vojnika sada stacionirano duž ukrajinske granice, kako u Rusiji tako i u susjednoj Bjelorusiji - ali ova brojka uključuje i pobunjenike u istočnoj Ukrajini.
Johnson je također naznačio da će Ujedinjeno Kraljevstvo uvesti još dalekosežnije sankcije protiv Rusije nego što se to prije predlagalo. Rekao je da će Velika Britanija i SAD zaustaviti ruske tvrtke koje "trguju funtama i dolarima" - potez za koji je rekao da će "jako pogoditi" svojim učinkom.
Upitan smatra li se da je ruska invazija još uvijek neizbježna. "Bojim se da dokazi ukazuju na to, to se ne može izgladiti."
Premijer je dodao da je američki predsjednik Joe Biden rekao zapadnim čelnicima obavještajnim službama da ruske snage ne planiraju samo ući u Ukrajinu s istoka, preko Donbasa, već dolje iz Bjelorusije i područja oko Kijeva.
"Bojim se reći da je plan koji vidimo za nešto što bi moglo biti stvarno najveći rat u Europi od 1945., samo u smislu golih razmjera", rekao je premijer.
Ljudi su trebali razmotriti ne samo mogući gubitak života Ukrajinaca, već i "mladih Rusa", dodao je.
8:42 Ukrajina je zbog teškog granatiranja obustavila operacije na jednoj od sedam kontrolnih točaka na teritoriju u istočnoj regiji Donbasa pod kontrolom separatista koje podržava Rusija, piše The Guardian.
Separatisti su u subotu tri puta pucali na kontrolni punkt Schastya iz minobacača i teških protutenkovskih bacača granata, dok su prekršili primirje duž crte bojišnice, objavila je vojska.
S obzirom na "eskalaciju situacije i nemogućnost jamčenja sigurnosti civilnog stanovništva" koristeći kontrolni punkt, zapovjedništvo je obustavilo njegovu upotrebu od osam ujutro u nedjelju "za vrijeme prijetnje", priopćila je vojska.
8:38 Ukrajinski ministar unutarnjih poslova spašavao je živu glavu u subotu nakon što je obišao vojnike na položaju na liniji razdvajanja na istoku Ukrajine.
Samo nekoliko minuta ranije Denis Monastirski rekao je novinarima: "Spremni smo u bilo kojem trenutku na bilo koji scenarij".
Taj scenarij bila je iznenadna minobacačka paljba nakon što je obišao vojsku na prvoj liniji bojišta kod sela Novoluganska, na istoku Ukrajine.
Dok se ministar, odjeven u maskirnu odoru i vojnom kacigom na glavi, udaljavao od prometnice pune napuštenih vozila, granate su počele fijukati zrakom i eksplodirati u obližnjim poljima.
Monastirski i njegova pratnja brzo su potražili zaklon prije nego što su otrčali do svojih automobila. U tom napadu nitko nije ranjen.
Poruka njemu i novinarima u njegovoj pratnji bila je jasna - separatističke snage koje imaju potporu Moskve jačaju napade prvoj liniji. Mnogi misle da je to uvertira u rusku invaziju na Ukrajinu.
U subotu su u sličnim napadima poginula dvojica ukrajinskih vojnika.
Jedan od njih, 35-godišnji satnik Anton Sidorov, otac troje djece, stradao je upravo u blizini napada na ministra.
Pročitajte i ovo
Kršenja primirja na istoku Ukrajine sve su brojnija, a dvije strane optužuju jedna drugu za to. Promatrači OESS-a zabilježili su gotovo 2000 kršenja primirja na istoku Ukrajine u subotu, kazao je diplomatski izvor. Ukrajinska vlada i proruski separatisti bore se ondje od 2014. godine.
8:34 Sukobljene strane u istočnoj Ukrajine izvijestile su u nedjelju o novim kršenjima primirja, dan nakon što je čelnik NATO-a rekao da svi znakovi upućuju na to da Rusija planira izvesti sveobuhvatni napad na susjednu državu.
Separatisti koje podržava Rusija u Lugansku i Donjecku rekli su da su sela granatirana nekoliko puta od ponoći. Ukrajinska vojska ujutro je navela nekoliko kršenja primirja. Tvrdnje zaraćenih strana nisu se mogle neovisno provjeriti.
Vijesti o kršenju dolaze dan nakon što je šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao da postoje dokazi koji upućuju na to da Rusija planira napad punog razmjera na Ukrajinu.
"Ne povlače se vojnici, kako Rusija kaže, nego stižu nove snage", rekao je, dodajući da postoje i naznake da se Rusija sprema stvoriti izgovor za napad.
Unatoč činjenici da je Moskva nagomilala više od 100.000 vojnika na svojoj strani granice s Ukrajinom, više puta je zanijekala bilo kakav takav plan. Prema međunarodnim promatračima, broj kršenja primirja posljednjih se dana znatno povećao.
U regiji Lugansk zabilježeno je 975 kršenja, uključujući 860 eksplozija, navodi se u priopćenju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). U regiji Donjeck prijavljeno je 591 kršenje, uključujući 535 eksplozija. Te brojke odnosile su se na aktivnosti u petak.
8:32 Ukrajina neće odgovarati na provokacije proruskih separatista na istoku zemlje, kazao je predsjednik Volodimir Zelenskij kasno u subotu u telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom.
Macron u nedjelju ima zakazan telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Ruska vojna akcija protiv Ukrajine dovela bi rat u srce Europe", kazao je savjetnik francuskog predsjednika. "U tom slučaju, ne postoji druga mogućnost osim vrlo snažne reakcije".
Pročitajte i ovo
"Situacija je vrlo opasna, ali još ima mjesta za diplomaciju", nastavio je. Nije isključio mogućnost da bi Macron mogao ponovo u diplomatsku misiju u Moskvu i Kijev. Razvoj situacije je teško predvidjeti. "Predsjednik misli da je rizik velik i da brojnost ruske vojske i opreme uz ukrajinsku granicu Putinu omogućuje da napadne ako želi. Ali ne želi prejudicirati da će se to i dogoditi".
"Nitko ne zna što će biti, nitko nije u Putinovoj glavi", rekao je izvor. Ali je sigurno da će ulazak ruskih snaga u Ukrajinu rezultirati trenutačnim sankcijama europskih zemalja, naglasio je.
8:30 Bijela kuća smatra da Rusija može napasti Ukrajinu u bilo kojem trenutku pa će predsjednik Joe Biden zbog toga za nedjelju sazvati sastanak nacionalnog vijeća sigurnosti.
Washington tvrdi da su ruske snage nagomilane uz ukrajinsku granicu spremne za napad. U subotu je Rusija započela i strateški važne nuklearne vježbe koje uključuju lansiranje balističkih projektila, no tvrdi da one nisu povezane s raspoređivanjem vojnih snaga duž ukrajinske granice.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da ima razloga za vjerovati da će ruske snage napasti Ukrajinu sljedećih dana. Bojazan od ruske vojne intervencije u Ukrajini veća je no ikad zbog učestalog kršenja primirja između proruskih separatista i ukrajinskih vojnika koji od 2014. ratuju na istoku Ukrajine.
Nekoliko sati prije priopćenja Bijele kuće, i NATO je objavio da očekuje da će ruska vojska izvesti sveobuhvatni napad na susjednu Ukrajinu. "Svi znakovi ukazuju na to da Rusija planira potpuni napad na Ukrajinu", kazao je u subotu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u ARD-ovoj emisiji.
8:14 Europska komisija je u subotu navečer objavila priopćenje vezano uz stanje na rusko-ukrajinskoj granici.
"Masivno gomilanje oružanih snaga Rusije u Ukrajini i oko nje i dalje je zabrinjavajuće. EU poziva Rusiju na deeskalaciju značajnim povlačenjem vojnih snaga iz blizine ukrajinskih granica.
Ova eskalacija sada je otežana povećanjem kršenja primirja duž linije dodira u istočnoj Ukrajini posljednjih dana. EU osuđuje korištenje teškog naoružanja i neselektivno granatiranje civilnih područja, što predstavlja jasno kršenje sporazuma iz Minska i međunarodnog humanitarnog prava. Pohvaljujemo ukrajinsko držanje suzdržanosti pred kontinuiranim provokacijama i naporima na destabilizaciji. Podržavamo prijedlog posebnog predstavnika OESS-a da se sazove izvanredna sjednica Trilateralne kontakt skupine (TCG) kako bi se smirile trenutne napetosti i pozivamo sve sudionike TCG-a da sudjeluju u ovom prijeko potrebnom nastojanju da se trenutna situacija riješi diplomatskim putem.
EU je iznimno zabrinut da bi se inscenirani događaji, kako je nedavno navedeno, mogli iskoristiti kao izgovor za moguću vojnu eskalaciju. EU također svjedoči intenziviranju napora manipulacije informacijama kako bi se podržali takvi ciljevi.
EU ne vidi nikakve osnove za optužbe koje dolaze iz područja regija Donjeck i Lugansk pod kontrolom nevladinih organizacija o mogućem ukrajinskom napadu. EU poziva Rusiju da se uključi u smislen dijalog, diplomaciju, pokaže suzdržanost i deeskalaciju.
Kao što je već navedeno, svaka daljnja vojna agresija Rusije na Ukrajinu imat će ogromne posljedice i ogromne troškove kao odgovor, uključujući restriktivne mjere koordinirane s partnerima.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
EU ponavlja svoju nepokolebljivu potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
8:08 Ukrajinsko ministarstvo obrane kaže da je u subotu zabilježilo 122 kršenja od strane ruskih snaga. Naveli su da su dva vojnika ubijena.
Prema priopćenju, topništvo je ispaljeno iz naselja, slijećući u blizini stambenih zgrada. "Time neprijatelj pokušava natjerati postrojbe oružanih snaga Ukrajine da otvore vatru kao odgovor, da bi dodatno optužili ukrajinske branitelje za granatiranje civila", stoji u priopćenju, piše The Guardian.
