Plenković se pohvalio velikim uspjehom: ''Razgovarao sam s Ursulom...Rješenje se uvijek nađe kad ima dobre volje''

''Europska komisija će odobriti korištenje sredstava EUSF za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do lipnja 2023. što je usklađeno s razdobljem za korištenje alokacije zbog potresa na Banovini uslijed progresivne štete'', objavio je premijer Andrej Plenković nakon razgovora predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Slijedom argumentacije koju sam iznio @vonderleyen, @EU_Commission će odobriti korištenje sredstava EUSF za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do lipnja 2023., što je usklađeno s razdobljem za korištenje alokacije zbog potresa na Banovini uslijed progresivne štete. pic.twitter.com/AVuAW6GC2R

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 17, 2022

''Cijenimo što je EK uvažila specifičnu situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi nakon dva razorna potresa koja su pogodila blisko područje, uz istovremenu borbu s pandemijom koronavirusa što se ocjenjuje kao viša sila'', istaknuo je Plenković u objavi na Twitteru.

Predsjednica EK-a potvrdila je dogovor i istaknula zadovoljstvo susretom s Plenkovićem.

Glad to meet @AndrejPlenkovic today.

We discussed reconstruction work supported by 🇪🇺 after the Zagreb & Petrinja earthquakes.

Given the exceptional circumstances, the Commission will look favourably at the request to align deadlines for absorption of #EUSF funds to June 2023. pic.twitter.com/9M4QR8TpLe

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 17, 2022

''Razgovarali smo o radovima na obnovi uz potporu Europske unije nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. S obzirom na iznimne okolnosti, Komisija će pozitivno gledati na zahtjev za usklađivanje rokova za apsorpciju EUSF sredstava s lipnjem 2023. godine'', objavila je von der Leyen na Twitteru.

''Podrazumijeva se intenziviranje rada ministra Horvata i ostalih ministara''

''Kao što sam i najavio da ćemo to pitanje riješiti, bez obzira što je bilo puno nevjernih Toma da se to ne može, mi ovdje imamo i poziciju i utjecaj, kvalitetne odnose pa i reputaciju, a i objektivne okolnosti koji su nas doveli u situaciju da smo na ovaj način otvorili mogućnost da se to sve iskoristi'', istaknuo je Plenković u izjavi za medije uoči sastanka na vrhu Europska unija – Afrička unija. 

Ponovio je da se Hrvatska našla u specifičnoj situaciji u kojoj su se dva velika potresa dogodila na bliskom području što je prouzrokovalo progresivnu štetu i to usred pandemije koronavirusa: ''S argumentacijom koju sam iznio predsjednici EK ona je vrlo dobronamjerno zaključila, a to je stav i Komisije - da se spoje rokovi za obnovu Banovine i Zagreb i da to bude lipanj 2023. godine''.

''Sad to podrazumijeva intenziviranje rada - i ministra Horvata i ministra Beroša, Fuchsa, Obuljen-Koržinek. Velika je odgovornost i Grada Zagreba. Sredstava ima dovoljno. Očekujem od svih resora da prionemo poslu sad. Rasterećeni smo rokova koji su djelovali kao nepremostivi. Rješenje se uvijek nađe kad ima dobre volje i argumentacije'', zaključio je Plenković.

Podsjetimo, Hrvatska je do lipnja ove godine trebala potrošiti 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti namijenjenu za konstrukcijsku obnovu javnih zgrada nakon potresa.

No, taj se rok činio vrlo upitnim s obzirom na sporost trošenja sredstava te je bilo izgledno da će sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba propasti, odnosno da će Hrvatska morati vratiti veliku većinu novca.

Pročitajte i ovo iskorišteno tek dva posto Utrka s vremenom: Ostajemo li bez novca za obnovu od potresa? Što je ono govorio Plenković...
Pročitajte i ovo STRUKA UPOZORAVA Hrvatska je propustila veliku priliku. Što će biti s novcem iz EU-a za obnovu? ''Spasiti što se spasiti da, ali odmah osigurati nove izvore financiranja''

Od 5,1 milijardu kuna, od podnesenih zahtjeva od 313 milijuna kuna, isplaćeno je tek 119 milijuna kuna, odnosno tek 2,3 posto od ukupnih sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju.

''BiH želimo vidjeti u europskom društvu, a o sankcijama Rusiji traju konzultacije''

Plenković se osvrnuo i na situaciju u BiH te opetovao: ''Jasan je stav hrvatske strane da se moraju uložiti dodatni napori kako bi se postigao dogovor između političkih stranaka''.

Pozvao je bošnjačke i hrvatske stranke da naprave još napora da se dogovor o izbornom zakonu postigne ''kako bi se na iduće izbore išlo s pravičnim zakonom koji će omogućiti legitimno predstavljanje''. ''Hrvatska je prijatelj BiH i tu zemlju želimo vidjeti u europskom društvu'', poručio je hrvatski premijer.

Što se tiče situacije u Ukrajini, istaknuo je važnost korištenja svih diplomatskih kanala te poštivanje suverenosti države, a kada je riječ o sankcijama Rusiji, kazao je da konzultacije traju cijelo vrijeme te ako dođe do situacije koja to bude zahtijevala – a riječ je o napadu na Ukrajinu, bit će i usvojene.