Svečanosti obilježavanja godišnjice američkog napada atomskom bombom na Hiroshimu nazočilo je više desetaka tisuća ljudi, među kojima predstavnici više od 60 zemalja, uključujući i SAD. Kan je rekao kako svijet ne smije nikad više dopustiti da se dogodi nešto slično. Istaknuo je kako ga je rastapanje jezgre nuklearnog reaktora u Fukushimi nakon potresa u ožujku ponovno uvjerilo u to da bi se Japan trebao angažirati na tomu da se prekine njegova ovisnost o nuklearnoj energiji.
'Duboko ću razmisliti o mitu o sigurnosti nuklearne energije, pozorno istražiti uzroke nesreće i temeljne mjere jamčenja sigurnosti te nastojati smanjiti ovisnost zemlje o nuklearnim elektranama te težiti društvu koje ne ovisi o njima', rekao je u svojem govoru Kan, ponovivši kako čvrsto vjeruje da se Japan mora okrenuti drugim izvorim energije.
I izjava gradonačelnika Hiroshime Kazumija Matsuija o modernizaciji državne energetske politike na tom simboličnom mjestu mogla bi biti signal da japanske vlasti žele nešto izmijeniti na ovom području. Matsui, čiji je otac preživio napad atomskom bombom, smatra da je nedavna kriza u Fukushimi potresla javnost te da Tokio treba reagirati i ponovno dobiti povjerenje vlasti.
'Japanska vlada trebala bi prihvatiti realnost i što prije razmotriti državnu energetsku politiku', rekao je gradonačelnik Matsui tijekom obilježavanja sjećanja na žrtve poginule 6. kolovoza 1945. Promatrači ističu kako je ovo prvi put da jedan gradonačelnik Hiroshime dovodi u pitanje desetljećima dugu državnu politiku razvoja nuklearne energije u trenutku kada se Japanci sjećaju žrtava američkog atomskog napada. Matsui je kazao kako je iznimno tužno i teško bilo gledati i podnijeti posljedice potresa u ožujku - tsunami i potom havariju nuklearke u Fukushimi, jer su ga strašni prizori podsjetili na one iz Hiroshime nakon bombardiranja.
'O svemu ovome nismo toliko razmišljali dok nam se nedavno nije dogodila Fukushima. No sada vjerujem da nuklearne elektrane nisu nimalo drukčije od atomske bombe', rekla je 73-godišnja Michiko Kato, koja je preživjela napad na Hiroshimu. Nedavna istraživanja pokazuju da 70 posto stanovnika Japana slaže s Kanovim stajalištem i njegovom vizijom o novom Japanu u kojemu će se smanjiti broj nuklearki.
U Hiroshimi je u kolovozu 1945. živjelo 255.000 stanovnika. Atomska bomba pod nazivom ‘Little boy’ teška četiri tone i ukupno duga tri metra bačena je s visine od 9.450 m u 8.15 po lokalnom vremenu. Eksplodirala je 580 m iznad tla i svojom eksplozijom postigla temperaturu od 5000°C pri tlu.
U samo nekoliko sekundi je ubijeno 70.000 ljudi, ali i mnogo više od posljedica radijacije. Nastao je vjetar brzine 800 km/h te uništio sve u krugu od 13 četvornih kilometara. Od bombe je nastao gusti dim u obliku gljive visine 15.000 metara. Ovaj oblak dima se vidio i s udaljenosti od 500 kilometara. Samo tri dana kasnije, bez upozorenja, ponovljen je isti napad na Nagasaki. Japanci su nakon dviju atomskih bombi bezuvjetno kapitulirali. (Hina)
