Haški sud nastavlja s radom nakon ljetne stanke

Haški sud sutra nakon trotjedne ljetne stanke nastavlja s radom u dvije sudnice u kojima će se izvoditi svjedoci na suđenjima bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću optuženom za genocid u BiH te vođama srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću optuženima za zločine u Hrvatskoj i BiH. Na suđenju 'Stanišić-Simatović' u tijeku je izvođenje svjedoka obrane koja je tijekom ljeta tražila dulji prekid postupka kako bi se imala vremena bolje pripremiti za svoj dio suđenja.

Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Karadžiću u tijeku je izvođenje svjedoka tužiteljstva. U srpnju je raspravno vijeće u tom predmetu odobrilo Karadžićev zahtjev za izdavanjem naloga hrvatskoj vladi da bivšem šefu Hrvatske izvještajne službe (HIS) Miroslavu Tuđmanu uruči poziv za razgovor i poduzme sve potrebne mjere da se sin bivšeg hrvatskog predsjednika pojavi na razgovoru, na mjestu i u vrijeme koje odredi pravni savjetnik Karadžića.

Sudsko vijeće tako je prihvatilo Karadžićev zahtjev za razgovor s Tuđmanom koji je, kako je obrazložio Karadžić, kao šef HIS-a znao za isporuke, odnosno krijumčarenje oružja Bošnjacima tijekom rata u BiH. Razgovor bi se trebao obaviti do polovice rujna. Iz prepiske s koje je nakon izdavanja naloga skinuta oznaka tajnosti vidi se da će Tuđman odbiti odgovarati na pitanja koja se tiču hrvatske nacionalne sigurnosti, čak i uz obvezujući nalog suda jer bi time kršio hrvatske zakone.

U predmetu protiv lidera srpskih radikala Vojislava Šešelja, optuženog za progon i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH te za progon vojvođanskih Hrvata, u tijeku je stanka nakon što je tužiteljstvo završilo sa izvođenjem svojih dokaza. Za 23. kolovoza sazvana je statusna konferencija. Šešelj je u srpnju tražio obustavu suđenja zbog neprihvatljive duljine postupka a prije toga je kao preduvjete izvođenja dokaza obrane postavio rješavanje pitanja poput financiranja troškova njegove obrane i rješavanja statusa njegovih pomoćnika. Iz jednog od podnesaka tužiteljstva objavljenog u ponedjeljak proizlazi da neće biti dokaznog postupka obrane no ne objašnjavaju se razlozi za to.

U predmetu protiv nedavno uhićenog zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici te za genocid u drugim dijelovima BiH, sazvana je redovita statusna konferencija za 25. kolovoza na kojoj će se razmatrati pripreme za suđenje.

Predmet 'Stanišić i Župljanin' nastavlja se početkom rujna kada će obrana bivšeg načelnika banjalučkog centra službe sigurnosti Stojana Župljanina započeti sa izvođenjem svojih dokaza. Župljanin i prvooptuženi bivši ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Mićo Stanišić optuženi su za progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva s područja Bosanske krajine.

U predmetu 'Gotovina-Markač' obrane hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača podnijele su žalbe na prvostupanjsku presudu, kojom su 15. travnja osuđeni za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje na 24 odnosno 18 godina zatvora, i sada teče rok za odgovor tužiteljstva na žalbe obrane koji ističe 10. rujna. Obrane hrvatskih generala od Srbije traže zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta obrane održanih nakon Oluje koje pokazuju da uzrok masovnog odlaska lokalnih Srba nije bio artiljerijski napad hrvatskih snaga na civile, kako je to utvrdilo prvostupanjsko vijeće, nego odluka lokalnog vodstva u tzv. krajini. U presudi prvostupanjsko je vijeće zaključilo da je tijekom Oluje počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim granatiranjem. Ti transkripti pojavili su se na haaškom suđenju bivšem načelniku Glavnog stožera Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, optuženom za ratne zločine u BiH i za granatiranje Zagreba, i objavljeni su nakon što je dovršen dokazni postupak u predmetu 'Gotovina, Čermak i Markač'. Stoga obrana može tražiti njihovo uvođenje u žalbenom dijelu postupka.

U predmetu protiv posljednjeg haškog uhićenika, bivšeg vođe pobunjenih hrvatskih Srba Gorana Hadžića, optuženog za progon Hrvata i druge zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj, još nije sazvano novo ročište. Na svom prvom pojavljivanju pred Haškim sudom 25. srpnja Hadžić je iskoristio pravo da se ne izjasni o krivnji i sud ima rok od 30 dana za novo ročište na kojem će se izjasniti o krivnji. Hadžić je u međuvremenu zatražio od Haaškoga suda da mu plaća obranu i odobri odvjetnika po njegovu izboru. Hadžića se tereti da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s okupiranih područja Hrvatske. (Hina)

Pročitajte i ovo Nasljeđe Haškog suda NACIONALIZAM, NEMORAL I KULTURA LAŽI Od poricanja žrtava do veličanja ratnih zločina Gotovo je Istekao rok: Tužitelji nisu podnijeli zahtjev za revizijom presude generalima