Stručnjaci pretpostavljaju da ih je sve više zbog visokih temperatura i niskog vodostaja Dunava. Zaštićena su vrsta i žive tek nekoliko sati, a često ih zbune gradska svjetla ili sjene mostova pa se nakon parenja sruše na obalu, umjesto da polažu jaja u vodu, izvijestio je Dnevnik Nove TV.
"Njima je sjena mosta znak da su stigli do obale. Dakle, ne znaju što se događa, jer tada je obala desno, obala lijevo, obala ispred. Ne znaju kakva je situacija, zbune se, stalno se gomilaju i počinju takozvano 'traženje vode'", objasnio je Gyorgy Kriska sa Sveučilišta Eotvos Lorand u Budimpešti.
"To znači da lete sve više iznad površine vode, nadajući se da će pronaći izlaz i to je njihova propast. Kada polete, vide svjetla na mostu i budući da imaju pozitivnu fototaksiju, upadaju u zamku", dodao je.