"Ako ne promijenimo način na koji proizvodimo i upotrebljavamo plastiku, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego ribe. Moramo se pobrinuti da plastike ne bude u našoj vodi, hrani, pa čak i u našim tijelima", izjavio je prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.
Pročitajte i ovo
SLIJEDI ISTRAGA
Nakon priloga Dnevnika Nove TV žurna akcija policije! Zatvoreno ilegalno odlagalište u Dalmaciji
OPĆINA NEMOĆNA
Godinama nema rješenja za problem iznad ceste na jugu Hrvatske: "Svatko normalan vidi da je ovo katastrofa"
pokrenuta istraga
Muškarac (35) došao na hitnu zbog boli u ruci, umro 20 minuta nakon što su ga poslali kući!
oprez!
Provjerite kuhinje: Hitno se povlači proizvod, sadrži sastojke mineralnih ulja u sebi
UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ
Dječak s balkona bacio kipić i usmrtio turisticu koja je prolazila: Roditeljima prijeti kazna
Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu.
"Ovom strategijom za plastiku postavljamo temelje novog kružnog gospodarstva u koje je uključena plastika te prema njemu usmjeravamo ulaganja. Tako će se smanjiti količina plastičnog otpada na kopnu, u zraku i u moru te će se stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta", izjavio je potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen.
Komisija ističe da strategija ima tri cilja, koji će koristiti gospodarstvu, pogotovo plastičnom sektoru u EU-u, koji zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a 2015. godine imao je promet od 340 milijardi eura.
Prvi cilj je osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način.
Drugi cilj je smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu - poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd. Plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali.
Treći cilj je zabraniti uporabu mikroplastike - plastičnih dijelova manjih od pet milimetara.
Cilj je također zaustaviti bacanje otpada u more: novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način.
Problem s plastikom u Europi naročito je aktualan nakon što je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. Kina je svjetski lider u recikliranju otpada, a EU je tamo izvozila 85 posto svoga plastičnog otpada, Sjedinjene Države 51 posto.
Prema podacima Komisije, u EU se 29 posto plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31 posto završava na odlagalištima, a 30 posto se reciklira.
Na problem plastičnog otpada prije nekoliko dana ukazao je povjerenik za proračun Guenther Oettinger, koji je najavio mogućnost da porez na plastiku postane novi izvor prihoda za europski proračun.
U strategiji se ta se mogućnost ne spominje, a hoće li se to predložiti definitivno će se znati u svibnju kada bi Komisija trebala predstaviti prijedlog višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje nakon 2020. (Hina)