Slovenski MUP objavio je krajem siječnja podatak o 25.671 izbrisanih neslovenaca, osoba koje nakon osamostaljenja nisu tražile ili dobile novo državljanstvo, pa su odlukom iz veljače 1992. izgubile pravo na boravak u Sloveniji. Državni zbor trebao bi u veljači donijeti posebni zakon kojim bi se konačno uredio status osoba koje nemaju slovensko državljanstvo ili stalni boravak u toj zemlji.
Pročitajte i ovo
No, predsjednica Helsinškog monitora Slovenije Neva Miklavčić Predan na konferenciji za novinare u Zagrebu osporila je te podatke tvrdeći da je izbrisanih puno više. U toj se udruzi oslanjaju na podatke UNHCR-a iz 1996. godine prema kojima je 'izbrisanih' bilo 83.560 pa ih je danas, ako se iz tog broja isključi 14.000 koji su pravo na državljanstvo ostvarili 1998. godine, u najboljem slučaju 69.000. 'Cilj je očistiti Sloveniju od svih koji nisu Slovenci', rekla je Predan nazvavši odluku iz 1992. godine 'administrativnim etničkim čišćenjem'.
Za zakon, čiji sadržaj joj nije poznat, rekla je da se donosi pod pritiskom Europske komisije i zbog straha slovenske vlade da će 'izbrisanima' morati platiti velike odštete ako zakonski ne riješi njihov status. 'U Hrvatsku se vraćaju Srbi izbjegli nakon Oluje, a u Sloveniji čak nema ni javne rasprave o 'izbrisanima', rekla je Predan. 'Europska unija traži od Hrvatske da riješi stanje u pravosuđu, a slovensko pravosuđe je u katastrofalnom stanju', ocijenila je predsjednika Helsinškog monitora.
Zamjenik predsjednika HHO-a Ivan Zvonimir Čičak šokiran je podacima slovenskog MUP-a. 'Šokantno je da 18 godina u državi imate 18.000 beskućnika', rekao je Čičak ocjenivši također da slovenska vlada donosi zakon pod pritiskom Bruxellesa.
