Iran se priprema za mogući američki vojni napad nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da još jedna prekrasna armada plovi prema Bliskom istoku, u trenutku kada se režim u Teheranu suočava s teškim optužbama za masovno gušenje prosvjeda i tisuće poginulih.
"Usput, još jedna prekrasna armada upravo sada pluta prema Iranu. Vidjet ćemo što će se dogoditi", rekao je Trump u utorak tijekom govora na političkom događaju u američkoj saveznoj državi Iowi.
Dan ranije udarna skupina nosača zrakoplova američke mornarice USS Abraham Lincoln ušla je u zonu odgovornosti Središnjeg zapovjedništva SAD-a, nakon što je preusmjerena s operacija u Indo-Pacifiku. Taj potez znatno povećava američku sposobnost brzog vojnog odgovora u regiji.
Nuklearni nosač zrakoplova klase Nimitz USS Abraham Lincoln (CVN-72) predvodi udarnu skupinu nosača zrakoplova 3, a prate ga razarači klase Arleigh Burke: USS Frank E. Petersen Jr., USS Spruance i USS Michael Murphy.
Privatna sigurnosna tvrtka Ambrey procijenila je u utorak da Sjedinjene Države imaju dovoljno vojnih kapaciteta za provođenje operacija protiv Irana, uz istodobno zadržavanje sposobnosti obrane američkih snaga i regionalnih saveznika od mogućih iranskih protunapada, piše Daily Mail.
Prema Ambreyju, izravno kažnjavanje režima zbog gušenja prosvjeda imalo bi ograničeno opravdanje za dugotrajan rat, no ciljevi poput degradacije iranskih vojnih sposobnosti mogli bi povećati vjerojatnost ograničene američke intervencije.
Teheran je zaprijetio snažnim odgovorom. Visoki iranski dužnosnik poručio je da bi svaki napad bio tretiran kao sveopći rat.
"Ako Amerikanci prekrše iranski suverenitet i teritorijalni integritet, mi ćemo odgovoriti", rekao je.
Iran je više puta upozorio da bi u slučaju napada mogao uvući cijeli Bliski istok u širi sukob iako se njegova vojska i protuzračna obrana još oporavljaju od nedavnog sukoba s Izraelom. Analitičari upozoravaju da bi dodatni vojni pritisak, u kombinaciji s teškom gospodarskom situacijom, mogao potaknuti nove valove unutarnjih nemira.
Dolazak američkog nosača zrakoplova i pratećih ratnih brodova omogućuje SAD-u izvođenje udara, čak i bez izravne potpore arapskih država Perzijskog zaljeva, koje su dale do znanja da se žele držati po strani od eventualnog sukoba unatoč prisutnosti američkih snaga na njihovu teritoriju.
Istodobno dvije proiranske milicije na Bliskom istoku signalizirale su spremnost na nove napade, što se tumači kao pokušaj odvraćanja SAD-a od vojne akcije ili pružanja potpore Teheranu.
Urednik za obranu časopisa "The Economist", Shashank Joshi, izjavio je za BBC da smatra kako je američki napad na Iran "vjerojatan u nadolazećim danima", dodajući da se svijet kreće prema "velikom i značajnom američkom vojnom udaru".
Pentagon je, uz pomorske snage, u regiju prebacio i dodatne borbene zrakoplove te sustave protuzračne obrane. SAD raspolaže borbenim avionima F-35C i F/A-18, kao i zrakoplovima za elektroničko ratovanje EA-18 Growler. U Jordan su raspoređeni i avioni F-15E, dok se u regiju premještaju protuzračni sustavi Patriot i THAAD radi zaštite američkih baza i saveznika, izvijestio je Wall Street Journal.
Američka vojska tijekom vikenda najavila je i vojne vježbe u regiji s ciljem demonstracije sposobnosti brzog razmještanja, raspršivanja i održavanja borbene zračne moći.
Dana Stroul, bivša visoka dužnosnica američkog Ministarstva obrane, izjavila je da Trumpova dosadašnja praksa pokazuje kako često djeluje nakon takvih vojnih gomilanja. "Kad je riječ o vojnoj sili, Trump nije pokazivao kolebljivost", rekla je.
Zbog rastućih napetosti Air India je kao mjeru opreza obustavila letove iznad iranskog zračnog prostora preusmjeravajući zrakoplove preko Iraka.
U međuvremenu razmjeri represije u Iranu izazivaju sve veću međunarodnu zabrinutost. Organizacija Human Rights Activists navodi da je u prosvjedima poginulo najmanje 6221 osoba, dok su deseci tisuća uhićeni. Međutim, časopis "Time" i britanski "Guardian" citiraju izvore iz iranskog ministarstva zdravstva, koji tvrde da bi broj mrtvih mogao dosezati i 30.000.
Provjeru tih podataka otežava gotovo potpuno gašenje interneta, koje traje već tjednima, kao i navodi o masovnim i ubrzanim pokopima. Iranska vlada, s druge strane, tvrdi da je poginulo oko 3100 ljudi, dok je ostale stradale označila kao "teroriste".
Prosvjedi u Iranu započeli su krajem prosinca zbog kolapsa nacionalne valute rijala i brzo su se proširili cijelom zemljom. Odgovor vlasti bio je, prema brojnim izvješćima, najnasilniji u posljednjim desetljećima.
Iranski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima poručio je u Vijeću sigurnosti da Trumpove prijetnje vojnom silom nisu pogrešno shvaćene te je optužio SAD i Izrael za poticanje nasilja, bez iznošenja dokaza.
