Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Mnoge kompanije i države služe se algoritmima koji im da prikupe veliku količinu podataka kojima potom mogu predvidjeti što će primjerice ljudi sljedeće kupiti.


Sebastian Saxe je 57-godišnji matematičar koji posljednje četiri i pol godine radi na svom najkompliciranijem kompjuterskom zadatku u hamburškoj luci. Vlasti su odlučile da im je cilj utrostručavanje broja kontejnera za prekrcaj iako se luka realno više ne može fizički širiti. Jedino što preostaje Saxeu i njegovom 60-članom IT timu jest da istraže kako da to učine pomoću brojki i podataka s kojima raspolažu. 'Naš cilj je međupovezana, inteligentna luka, Smart port', kaže Saxe, piše Spiegel Online.

Vezani članci Ilustracija (Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL) Majke od kojih država traži da vrate rodiljne naknade: "Zvao nas je ministar Pavić, obećao je da će pronaći rješenje" Novac, ilustracija (Pixell) Demografska obnova na hrvatski način: Država od ovih majki traži da vrate porodiljne naknade

Mnoge kompanije diljem svijeta rade isto. Ponovno koriste sirove brojke kako bi došli do podatka na koji način poboljšati svoj posao.

>> 'Ovo je posljednje stoljeće čovječanstva, uništit će nas tehnologija koju smo sami stvorili'

Za to koriste izraz 'Big Data'. To je metoda koja pomaže u totalnoj kontroli i logičnom upravljanju naše budućnosti u svim aspektima života. 'Big Data' će, kaže profesor s Oxforda Victor Mayer-Schönberger promijeniti našu radnu okolinu, pa čak i način na koji razmišljamo.

Nov je to način na koji kompanije analiziraju već postojeće podatke. Kompjuteri su sve brži te mogu povezati veliki broj različitih podataka. Red u tom kaosu formiraju algoritmi. Pomoću njih se otkrivaju do sada nepoznati uzorci, nove veze, uvidi i modeli poslovanja.

Moć algoritma je posvuda. Na primjer, kompanije koje izdaju kreditne kartice već neko vrijeme prepoznaju kada je novac potrošen na neobičnom mjestu ili vremenu te odmah kontaktiraju vlasnika da provjere je li novac trošio on ili je kartica ukradena.

U skladu s prikupljanjem i analizom neograničenog broja podataka Google i Facebook su najbolji primjer izvora za predviđanje ponašanja korisnika na internetu. Brojne 'Big Data' aplikacije također se testiraju u medicini i znanosti.

Ono što je posebno zanimljivo jest mogućnost 'Big Data' da zaviri u budućnost, brzinom svjetla. Algoritmi dopuštaju nevjerojatno točne predikcije ljudskog ponašanja, bilo da se radi o tome što ćete uzeti s police u supermarketu, o ponašanju u prometu, ili o plaćanju kreditnim karticama.

Tako je, samo primjera radi, Google još 2010. godine predvidio epidemiju gripe samo na temelju pretraga u tražilici, a američki stručnjak za podatke Nate Silver predvidio je ishod posljednjih američkih predsjedničkih izbora preciznije od bilo kojeg demografa. Tim se metodama 'Big Data' sada koriste i neki američki gradovi prilikom predviđanja broja zločina u pojedinim četvrtima.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook