Stotine mladih u Hrvatskoj ušle su u vojarne u Požegi, Kninu i Slunju. Riječ je o prvoj generaciji koja nakon 18 godina pauze kreće na obvezno služenje vojnog roka.
Tijekom sljedeća dva mjeseca ročnici će se morati pridržavati vojne discipline. "Postupno ćemo ih uvoditi u sustav kako ne bi doživjeli prevelik stres", rekao je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Tihomir Kundid.
O obveznom vojnom roku u Hrvatskoj izvijestio je i BBC koji piše da je na odluku o ponovnom uvođenju utjecala i sigurnosna situacija u Europi, posebno rat u Ukrajini. Hrvatsku od tog sukoba dijeli samo Mađarska. "Situacija u Hrvatskoj i našem okruženju nekada je bila stabilna. Danas je potpuno drukčija", rekao je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.
Slične rasprave vode se i u susjednim državama. Najveća slovenska oporbena stranka uoči parlamentarnih izbora zagovara povratak vojnog roka.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u sljedećih 12 mjeseci ponovno uvesti obvezno služenje vojnog roka. Srbija je ujedno značajno povećala vojna izdvajanja.
Takav razvoj događaja izaziva zabrinutost u Kosovu i Bosni i Hercegovini, piše BBC. Srbija, s druge strane, izražava zabrinutost zbog novog vojnog saveza Hrvatske s Kosovom i Albanijom.
"Svako jačanje vojske na Balkanu čini cijelu regiju manje sigurnom jer ga svi tumače kao potez usmjeren protiv njih", rekao je James Ker-Lindsay, analitičar specijaliziran za Balkan i međunarodne sukobe.
"Problem je u tome što se Hrvatska naoružava. Kada Hrvatska kupuje oružje, Srbija to promatra i zaključuje da mora učiniti isto", dodaje.
Hrvatska je jedna od deset članica NATO-a koje su ponovno uvele obvezno služenje vojnog roka. Među njima su Grčka, Turska, skandinavske zemlje i baltičke države.
