Napad ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu dolazi u trenutku kada je zapadni Balkan dosegao razinu napetosti i neizvjesnosti neviđenu desetljećima. Etnički nacionalizam prijeti ponovnom destabilizacijom regije, a lokalni politički čelnici manipuliraju najgorim strahovima javnosti. Oslanjajući se na šačicu ''etnokrata'', Europska unija i SAD dovele su regiju na opasan put, koji bi mogao završiti raspadom BiH i prekrajanjem granica u cijeloj regiji – od čega se ni jedno ne bi dogodilo mirno, navodi se, između ostalog, u tekstu ''Bosna na opasnom putu – kako politika SAD-a čini lošu situaciju još gorom'', dvojice političkih analitičara Kurta Bassuenera i Tobyja Vogela, koji je objavljen u internetskom izdanju časopisa Foreign Affairs.
No, nije još kasno, smatraju ova dvojica dobrih poznavatelja prilika na Balkanu koji u analizi situacije ističu da SAD i EU mogu promijeniti smjer djelovanja i tako spriječiti raspad BiH pri čemu kao središnji dio te promjene vide raspoređivanje cijele brigade NATO snaga u BiH.
Pročitajte i ovo
Slike iz Ukrajine, posebno rušenje Mariupolja, građani i građanke BiH promatraju s užasom s obzirom na opsadu Sarajeva i slične zločine koje su proživjeli tijekom rata oni jasno prepoznaju ''brzinu i brutalnost ruskog rata protiv Ukrajine''.
Vučić, Dodik, Čović...
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić preuzeo je gotovo potpunu kontrolu nad medijima i raspiruje nemire u dijelovima Kosova, a njegov bliski suradnik u BiH Milorad Dodik zalaže se za secesiju jednog dijela zemlje. Sličan savez postoji između Vlade Hrvatske, zemlje članice NATO-a i Europske unije, i Dragana Čovića, lidera HDZ BiH, koji poziva ''na ono što znači daljnju etničku podjelu BiH'', upozoravaju Bassuener i Vogel.
''Rusija je odigrala ulogu u tim događanjima. Putin je potaknuo separatizam, s ciljem stvaranja poremećaja na granicama Zapada. Rusija je godinama aktivno pokušavala spriječiti i odvratiti težnju BiH za članstvo u EU i NATO-u, tvrdeći da takvi potezi predstavljaju provokaciju'', podsjeća autorski dvojac i napominje da su aktivnosti Moskve uvelike ovisile o planovima koje su slijedili lokalni lideri.
Ono što najviše zabrinjava, kako ističu, jest da su ti čelnici često isti ljudi koje EU i SAD predstavljaju kao svoje partnere u demokratskom i ekonomskom razvoju BiH.
A stvari se nisu morale razvijati na ovaj način s obzirom na to da je Daytonski sporazum dao Zapadu alate potrebne za sprječavanje nestabilnosti i nasilja, ali oni su godinama neiskorišteni. Umjesto toga, zapadne sile su dopustile BiH da nazaduje do nestabilnosti dok nacionalizam raste u Srbiji i Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
''Sada, rat u Ukrajini predstavlja priliku za SAD i njihove saveznike da izvrše davno zakašnjelu rekalibraciju svog pristupa BiH. Zapad se ujedinio kao odgovor na rusku agresiju'', poručuju autori koji smatraju da bi ''tu istu energiju i pažnju trebalo primijeniti na Balkan''. Dovelo bi to do labavljenja stiska oko vrata dražve od strane ''lokalnih aktera koji imaju koristi od nestabilnosti i ruskog uplitanja''.
Što radi Hrvatska?
''Gostujući američki diplomati također griješe prilazeći BiH tek nakon što se prvo konzultiraju sa Srbijom i Hrvatskom, koje imaju grabežljivi stav prema zemlji. Srpska vlada prihvaća kopiju ruskog iridentističkog nacionalizma, nastojeći učvrstiti svoju vlast nad etničkim Srbima u BiH i na Kosovu i, dugoročno, inkorporirati ih u ''srpski svijet'', po frazi koju je koristio srpski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin'', upozoravaju Bassuener i Vogel.
Također napominju da se nijedan američki ili europski dužnosnik nikada nije javno suočio sa srpskom vladom zbog ovog ponašanja.
Hrvatska je u međuvremenu, iskoristila svu svoju težinu kao članica EU-a kako bi potaknula izmjene izbornog zakona BiH koje bi omogućile njezinim saveznicima da pooštre svoju vlast, a hrvatsku agendu prihvatili su SAD i EU, napominju i podsjećaju: ''Ovo je daleko od američke politike prije 20 godina, kada je Washington bio predan obrani bosansko-hercegovačke nezavisnosti. Sada SAD rade sa susjednim zemljama koje inzistiraju na svom pravu da se miješaju u BiH u ime svojih tamošnjih suetničkih zajednica – baš kao što Putin radi s Ukrajinom''.
Pročitajte i ovo
Kao središnji dio promjene smjera djelovanja SAD-a i EU-a autori vide raspoređivanje cijele brigade NATO snaga u BiH.
Kontigent tih snaga bi trebao biti baziran u Brčkom i oko njega, gradu koji dijeli dvije polovice Republike Srpske, što bi moglo pomoći da se preduhitri bilo kakva nastojanja za nezavisnošću, a također i spriječi bilo kakvu preventivnu akciju od strane Bošnjaka, navode analitičari. Taj bi korak, ističu, trebalo poduzeti svakako prije glasanja o produženju mandata EUFOR snaga pred Vijećem sigurnosti UN-a u studenome ove godine, na koji bi Rusija, a možda i Kina, mogle staviti veto.
Smatraju i da bi SAD trebale jasno staviti do znanja da će snage NATO-a i visoki predstavnik ostati na mjestu dok BiH ne zamijeni Ustav koji je skovan u Daytonu alternativom koja garantira političku odgovornost i vladavinu zakona.
Ako Zapad zadrži svoj sadašnji pristup, naglašavaju Bassuener i Vogel, lideri poput Dodika i Čovića mogli bi potaknuti nasilje kao obrambeni manevar ''suočeni s bijesom naroda zbog njihovih dugotrajnih malverzacija''.
