Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Armenija u petak, u nazočnosti francuskog i ruskog predsjednika Francoisa Hollandea i Vladimira Putina, obilježava stotu godišnjicu genocida nad svojim precima u Osmanskom carstvu, koji Turska, kao nasljednica Carstva, odbija priznati.


Rano ujutro predsjednik Serž Sargsjan položio je vijenac na Spomenik žrtvama genocida, milijunu i pol ljudi koji su izgubili živote u pokoljima između 1915. i 1917. godine. U pratnji armenskog predsjednika bili su strani diplomati koji su položili žute ruže.

Vezani članci Slika nije dostupna Turska osuđuje Putinove izjave o armenskom pokolju Slika nije dostupna Obama opet prekršio predizborno obećanje!

Impozantno spomen-područje Cicernakaberd (Lastavičja utvrda) u kojem je 12 zvijezda od bazalta koje vise nad vječnim plamenom i 44 metra visok spomenik u obliku vrha strijele koji simbolizira ponovno rođenje armenskog naroda, otvoreno je na brežuljku u Erevanu 1967. Bilo je to dvije godine nakon masovnih manifestacija na kojima su, pola stoljeća nakon pokolja, prvi put izrečeni zahtjevi da se prizna da je u pitanju bio genocid.

Nakon minute šutnje u počast žrtvama, Sargsjan je zahvalio stranim državnicima koji su nazočili komemoraciji, obećavši da se "ništa neće zaboraviti".

"Tražimo priznavanje genocidnog karaktera pokolja koje su između 1915. i 1917. počinili osmanski Turci", kazao je poglavar armenske države.

Francois Hollande se "poklonio žrtvama" i svojim armenskim prijateljima poručio da Francuska "neće zaboraviti tragediju koja je snašla vaš narod".

"Ništa ne može opravdati masovne pokolje. Danas smo ovdje uz armenski narod", kazao je Putin.

Europski parlament pozvao Tursku da prizna genocid nad Armencima

Nakon službene ceremonije, stotine tisuća Armenaca čekalo je da pred memorijalnim spomenikom s vječnom vatrom upale svijeće i polože cvijeće. Armenska dijaspora diljem svijeta, od Los Angelesa, preko Stockholma i Pariza do Bejruta, također organizira manifestacije u znak sjećanja na genocid.

Genocid nad Armencima priznaje dvadesetak država u svijetu, među kojima Francuska, Njemačka, Italija i Rusija, a nedavno je to priznao i Europski parlament, dok je nedavno papa Franjo ustvrdio da je pokolj 1915. bio "prvi genocid u 20. stoljeću". Hrvatska nije među zemljama koje su službeno priznale genocid, a Armenija to nije nikad od Hrvatske službeno ni tražila.

Američki predsjednik Barack Obama je sinoć, uoči godišnjice, pokolj Armenaca tijekom Prvog svjetskog rata nazvao "strašnim krvoprolićem", izbjegnuvši upotrijebiti riječ "genocid".

"Armenci u Osmanskom carstvu su bili deportirani, masakrirani i odvedeni u smrt. Njihova kultura i baština su u nekadašnjoj domovini izbrisane", kazao je Obama, dodavši da je rezultat "tog strašnog nasilja" bio 1,5 milijuna mrtvih Armenaca.

Iako je u predizbornoj kampanji 2008. obećao da će priznati armenski genocid, a 2006. kao senator ustvrdio da "taj genocid nije tvrdnja, nečije osobno mišljenje ili stajalište, već dobrano dokumentirana činjenica sa značajnim obujmom povijesnih dokaza", Obama je dolaskom na najvišu državničku funkciju to propustio učiniti.

Turska ne želi ni čuti da bi riječ bila o genocidu, već tumači da se radilo o građanskom ratu, na koji se nastavila glad, od čega je umrlo od 300.000 do 500.000 Armenaca, ali i isto toliko Turaka. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju