Pošto je nacionalizaciju prošli tjedan potvrdio Senat i Zastupnički dom prihvatio je vladin prijedlog s 207 glasova "za" i 32 "protiv".
Argentinska predsjednica Cristina Kirchner odlučila je 16. travnja djelomice nacionalizirati YPF u kojem španjolski Reposol ima 57,4 posto dionica. Kao razlog takvoj odluci Krichner je navela Repsolovo neučinkovito upravljanje tom tvrtkom i odbijanje Repsola da uloži više novca u razvoj novih nalazišta energenata u Argentini,
Argentinska država i pokrajine preuzet će nadzor nad 51 posto dionica. Argentinsku nacionalizaciju kritizirali su Europska unija i Sjedinjene Države, a Madrid je Buenos Airesu uzvratio trgovinskim protumjerama.
Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Garcia Margallo pozvao je u četvrtak Argentinu da slijedi primjer Bolivije, također južnoameričke države koja je nacionalizirala španjolsku filijalu i od neovisne ustanove tražila da odredi visinu odštete. Repsol drži da bi ga YPF trebao obeštetiti s 8 milijarda eura te je najavio da će se obratiti međunarodnom sudu.
Repsol nije "ulagao u Argentinu jer smo mi cijenu nafte utvrdili na 50 do 60 dolara kako bismo potaknuli rast, a ne međunarodnu cijenu koju je (španjolska grupa) tražila", rekao je predsjednik kluba valdajuće stranke Agustin Rossi.
Sumnja se da je prodajom Buenos Aires spriječio plan Repsola da svoj vlasnički udio proda kineskoj kompaniji Sinopec o čemu je pregovarao bez znanja argentinske strane. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
