Ahmadinedžad: 'Velike sile nameću svoje odluke Vijeću sigurnosti'

Naglasio je također da je svjetsko tržište "puno nafte" i da rast cijena potiču one sile koje to nastoje iskoristiti za svoje geopolitičke ciljeve. "Radi se o čistoj manipulaciji", naglasio je iranski predsjednik.

Pročitajte i ovo globalna kriza Za ovih pet namirnica najavljuje se velika nestašica 'Ne ide to tako' Ahmadinedžad: 'Prijete sankcijama pa bi razgovarali'

"Na koji način mehanizmi UN-a mogu poboljšati situaciju koju neke svjetske sile nameću vlastitim odlukama u Vijeću sigurnosti te njima manipuliraju?", rekao je u govoru održanom na summitu Svjetske organizacije za hranu (FAO) o svjetskoj krizi hrane, koja se održava u Rimu. "Na koji način postojeći mehanizmi mogu riješiti probleme, kad se svaka zemlja zauzima za vlastite političke interese i kad se ponekad koriste različite, ponekad čak i dijabolične želje da bi se nametnula nepravedna politika u međunarodnim odnosima?", zapitao se Ahmadinedžad, prenosi France presse.

Pozvao je na "osnivanje neovisne i pravedne institucije koju će poštovati sve zemlje, a cilj će joj biti regulacija tržišta hrane na pravedan način."

"Sasvim je jasno da 'vidljive i nevidljive sile' rade na kontroli cijena kako bi postigle svoje političke i ekonomske ciljeve. No, koji je razlog tomu što moćne kapitalističke zemlje pribjegavaju takvim stvarima?", zapitao se Ahmadinedžad.

Po dolasku u Rim Ahmadinedžad je iskoristio priliku te se ponovno 'obrušio' na Židove i moćni 'cionistički pokret'. U ponedjeljak je izjavio kako će Izrael, zajedno sa "sotonskom silom" (kako je nazvao SAD) uskoro potpuno nestati s lica zemlje. U utorak je novinarima u rimskoj zračnoj luci rekao kako misli da njegova izjava nije prouzročila nikakve probleme, prenio je Reuters.

"Ljudima se moji komentari sviđaju, jer se na taj nači mogu spasiti od cionističkog nametanja. Europskim narodima cionisti su nanijeli veliku štetu i danas su troškovi tog 'prijetvornog režima', bez obzira radi li se o političkim ili ekonomskim troškovima, zapravo na europskoj 'grbači'", rekao je Ahmadinedžad, ne objasnivši na što je točno mislio.

Ahmadinedžada u Rimu zapadni političari izbjegavaju u širokom luku i nije uspio ishoditi ni jedan bilateralni susret. Slično kao i drugi u svijetu neželjeni političar, zimbabveanski predsjednik Robert Mugabe koji je također doputovao u Rim.

Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano otvorio je u utorak u Rimu sastanak na vrhu zemalja članica agencije Ujedinjenih naroda za hranu (FAO), na kojem uz mnoge šefove država sudjeluje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji će se baviti krizom zbog nestašice hrane i pokušati postići konsenzus oko zaustavljanja rasta cijena.

"Svi vide dramatičan karakter te krize i njezine posljedice za siromašne zemlje", rekao je Napolitano u govoru predstavnicima 193 zemalja FAO-a.

U pozdravu "brojnim predsjednicima država i vlada", šef talijanske države procijenio je da su "za prevladavanje krize nužne intervencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda", javio je France Presse.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon rekao je da svjetska proizvodnja hrane mora do 2030. narasti za pedeset posto kako bi zadovoljila sve veću potražnju.

Ban Ki-moon je svjetskim čelnicima u Rimu rekao, a Associated Press prenosi, da u ovoj krizi koja je izazvala glad i nered svuda po svijetu, države moraju smanjiti izvozna ograničenja i uvozne namete.

"Trostruka globalna kriza koja nas je pogodila - kriza financija, kriza energenata i kriza hrane - crveno je svjetlo koje nas jasno upozorava: nešto je trulo u globalnoj ekonomiji", rekao je u svom govoru Mesić te dodao "da su strukturalni poremećaji nastali kao posljedica dosadašnjih trgovinskih i financijskih praksi preozbiljni i preduboki da bi se ovakvo stanje još dugo moglo održati".

S posljedicama te krize, nastavio je hrvatski predsjednik, morat ćemo se nositi još cijeli niz godina.

Posljedice rasta cijena hrane i goriva, kazao je Mesić, osjeća i Hrvatska. "Moja je zemlja pogođena čak i više od većine ostalih zemalja Europe, jer hrvatski građani - u usporedbi s tim zemljama - troše u prosjeku na hranu znatno više, a njihov je standard niži", istaknuo je te dodao: "naš prosječni građanin ima problema s preživljavanjem, s osiguravanjem egzistencijalnih uvjeta".

Sudionici UN-ova summita s temom "Sigurnost hrane u svijetu i klimatske promjene i bioenergija" pokušat će od 3. do 5. lipnja smisliti kako zaustaviti rast cijena prije nego što se među gladne ubroje još milijuni ljudi diljem svijeta.

Ova konferencija bit će nastavak razgovora započetih na sastancima stručnjaka i na konzultacijama interesnih skupina održanima od siječnja do travnja ove godine. Njihova je svrha pomoći pojedinim zemljama i međunarodnoj zajednici u pronalaženju održivih rješenja za krizu hrane, i to identificiranjem politika, strategija i programa potrebnih za osiguravanje hrane za cjelokupno svjetsko stanovništvo u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.