Uvođenje poreza na financijske transakcije (TFT) do sada je podržavalo 11 zemalja, ali se izjavi za sada nije pridružila Slovenija zbog krize, prepustivši tu odluku budućoj vladi.
respiratorni virus
Liječnik o porastu slučajeva zaražene djece: "Ako ovo primijetite, javite se u bolnicu"
POREZ NA NEKRETNINE
Građanima stižu rješenja iz Porezne, rok za plaćanje je 15 dana: "Imate pravo na žalbu"
Među vodećim uzrocima smrtnosti
Bolest koja pogađa trećinu odraslih mnogi otkriju tek kad preraste u rak. Musić Milanović: "Stanje je češće kod tih osoba"
Ministri financija 10 zemalja predstavili su svoju izjavu ministrima financija svih zemalja članica Europske unije. U zajedničkoj izjavi se izražava spremnost tih zemalja da surađuju sa svim zemljama članicama i odlučnost da se do kraja godine dogovori tekst rješenja o uvođenju TFT-a.
'Porez na kamate je na meniju, no treba odlučiti hoće li biti iskorišten'
U tekstu se navodi da će porez uvoditi postupno, a na početku će se oporezivati transakcije dionicama i nekim derivatima, pri čemu će se voditi računa o ekonomskim učincima toga poreza.
Budući da o uvođenju TFT-a nema konsenzusa među svim zemljama članicama, skupina zemalja odlučila je koristiti mehanizam pojačane suradnje. To je mehanizam predviđen ugovorima o EU-u, koji dopušta skupini zemalja članica da idu dalje u integriranju pojedinih politika kada se o tome ne može postići konsenzus svih članica.
Sudeći prema tekstu izjave taj porez bi se na početku znatno razlikovao od prijedloga direktive Europske komisije. Komisija je u svom prijedlogu predvidjela porez od 0,1 posto na dionice i obveznice i 0,01 posto na financijske derivate.
Porezom na financijske transakcije moglo bi se, prema procjenama Komisije, godišnje ubrati preko 50 milijardi eura, od čega bi dio mogao završiti u europskom proračunu. No, bude li taj porez ograničen samo na dionice i obveznice prihod bi bio znatno manji. Glavni zagovornici uvođenja toga poreza su Njemačka i Francuska, dok se tome najviše opire Velika Britanija.
Velika Britanija je najveći protivnik poreza na financijske transakcije, koji se još naziva i Tobinov porez, po američkom ekonomistu koji ga je osmislio sedamdesetih godina prošlog stoljeća. London tvrdi da bi taj porez mogao funkcionirati samo ako bude uveden na globalnoj razini i da bi u suprotnom donio više štete nego koristi. Britanija se pribojava da bi londonski City mogao izgubiti svoju poziciju zbog bijega kapitala u druge dijelove svijeta u kojima se ne oporezuju financijske transakcije.
Unutar EU-a tome se jako protivi i Švedska koja je 90-tih samostalno uvela taj porez, što se nije pokazalo uspješnim. Prošli tjedan je Sud EU-a u Luxembourgu odbacio pritužbu Velike Britanije koja je za cilj imala spriječiti uvođenje poreza na financijske transakcije u Europi. Da je to Sud prihvatio to bi onda značio definitivni kraj toga prijedloga, a ovako je ponovno postao aktualan. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook