Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je u petak da konačna odluka o uvođenju poreza na kamate na štednju od 1. siječnja 2015. godine nije donešena te da je riječ o mogućnosti koja može, ali i ne mora biti iskorištena.
Pročitajte i ovo
Na novinarsko pitanje nakon obilaska dispečerskog centra u HEP-u, kako to da se uvodi porez na kamate na štednju premda je Vlada tvrdila da neće biti novih poreza, premijer je odgovorio da 'dok porez ne bude uveden, nije uveden'. Dodao je da je riječ o planovima te da će se vidjeti što će se učiniti.
Vesna Pusić: Cilj nam nisu novi porezi nego smanjenje deficita
'Mogućnost postoji, kao i s porezom na nekretnine. To su prijedlozi Europskoj komisiji, međutim nije rečeno da će ti porezi biti uvedeni', tvrdi Milanović. Kaže da je "to na meniju", ali da će politička odluka biti hoće li s menija biti i uzeto.
Ističe da će učiniti sve da barem porez na nekretnine ne bude uveden, nego tek po izlasku iz krize i nekoliko godina gospodarskog rasta. Milanović smatra da novi porezi ni koncepcijski niti financijski nisu rješenje, nego treba vidjeti kao smanjiti rashode opće države.
Na izravno pitanje tvrdi li da neće biti poreza na štednju, odgovorio je kako tvrdi da je to jedna od mjera o kojima se razgovara, ali da su njemu prioritet rashodi, a ne prihodi. "Prema tome, vidjet ćemo, šanse za to nisu velike", rekao je Milanović, te pojasnio da je to tako naročito kad je u pitanju porez na nekretnine.
Na novinarsku primjedbu da ministar financija Slavko Linić govori jedno, prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić drugo, a on treće i kako je to moguće s obzirom da se odluke donose na užem kabinetu Vlade, odgovorio je "niste u pravu".
Josipović: Uvođenje poreza na štednju bilo je za očekivati
Premijer drži da novi porezi ne mogu riješiti ključni hrvatski problem, a to su preveliki rashodi. Napominje da opća država s rashodima od 150 milijardi kuna previše košta te da je jedini izlaz iz krize u gospodarskom rastu i primarnom proračunskom suficitu.
Ako nema gospodarskog rasta, javni dug se gomila tako da idemo prema 85-100 posto udjela javnog duga u BDP-u, a to je puno više od 60 posto koliko je dopušteno i može nam se dogoditi da, taman kad završimo proceduru prekomjernog deficita, započnemo proceduru prekomjernog javnog duga, a to moramo spriječiti, kaže premijer.
Upitan hoće li onda biti smanjenja plaća ili rezanja socijalnih davanja, odgovorio je da sigurno neće biti smanjenja mirovina ni plaća u ovom trenutku, ali da se o određenim rasterećenjima u javnom sektoru mora razgovarati. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
