Siječanj je mjesec u godini koji vjerojatno ima najgoru reputaciju. Kratki dani, niske temperature, ali i postblagdansko vrijeme razlozi su zbog kojih je ovaj mjesec generalno omražen te mnogi priželjkuju da čim prije prođe. Ipak, u siječnju su se odvili neki od najljepših događaja u povijesti. Donosimo vam deset primjera kako se ljudska povijest promijenila nabolje upravo u siječnju. Tko zna, možda se nešto jednako dobro dogodi i ovoga siječnja?
Galerija
10. Objava otkića x-zraka
Vezani članci
S obzirom na to da ne možemo svi biti Superman i imati rendgenski vid, dobro je što je izumljena rendgenska snimka kako bi se lakše liječila i dijagnosticirala različita medicinska stanja. Mnogo ljudi ne zna da je objava otkrića rendgenskih zraka održana upravo u siječnju 1896. godine.
Izumitelj je bio njemački profesor fizike Wilhelm Röntgenn, koji je 1895. ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razrijeđenim plinovima u vakumskim cijevima. U jednom od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je svjetlucanje na stolu kad god bi se uključio visoki napon. Shvatio je da je odaslao fluorescentno svjetlo koje je učinilo aluminij, drvo i papir prozirnim.
Pošto se u ponovljenim pokušajima zbivala ista stvar, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijeva platinocijanida, koji je tu bio odložen za neki od sljedećih eksperimenata.
Röntgen je testirao svoje novo otkriće uzimajući rendgensku snimku svoje supruge za ruku. Navodno je burno reagirala vidjevši vlastiti kostur jer ju je taj prizor nagnao da razmišlja o vlastitoj smrti. Članak o otkiću i fotografije prvih rendgenskih snimki poslane su ostalim uglednim fizičarima i prijateljima 1. siječnja 1896. godine.
Međutim, javnost je bila upoznata s otkrićem tek četiri dana kasnije kada je na naslovnoj stranici novina u Austriji objavljeno otkriće x-zraka i njihov učinak na medicinu te mogućnosti bolje detekcije bolesti. Röntgen je dobio Nobelovu nagradu za fiziku za to otkriće.
9. Zavijorila se prva zastava Sjedinjenih Američkih Država
Iako svi uz američku zastavu povezujemo prugice i zvijezdice, to nije bio originalni dizajn prve američke zastave. Ta čast pripada zastavi poznatijoj kao Great Union, a koja je imala iste crveno-bijele prugice, no u njezinu se gornjem lijevom kutu nalazila malena zastava Union Jack, a zvjezdica inicijalno nije bilo.
Zastava tog izgleda služila je kao službena zastava SAD-a tijekom prvih godinu i pol američkog rata za neovisnost, a predstavljena je javnosti 1. siječnja 1776. godine. Smatra se da je simbolički ova zastava bila vrlo značajna jer je 13 pruga na njoj obilježavalo 13 američkih kolonija koje su objavile neovisnost od Velike Britanije. Tako je postala prvi simbol nacionalne neovisnosti Amerikanaca.
Tu tvrdnju potkrepljuje činjenica da je to bila zastava koja se vijorila na prvi Dan neovisnosti, 4. srpnja 1776. Iako je služila kao službena američka zastava tek do 1777., kada je dizajn s prugama i zvijezdicama odobren u Kongresu, ne bismo trebali zaboraviti na važnost originalnog dizajna.
8. Snimljena je prva fotografija Mjeseca
Danas je zasigurno većina nadobudnih fotografa snimila mnogo različitih fotografija Mjeseca, ali do siječnja 1839. to nije uspjelo nikome. Čovjek koji je prvi uspio na fotografiji ovjekovječiti Mjesec zvao se Louis Daguerre, a bio je umjetnik i fotograf iz Francuske. Osim što je snimio prvu poznatu fotografiju Mjeseca, osmislio je i prvi oblik fotografije – „dagerotipiju“.
Površina dagerotipijske ploče je poput zrcala, sa slikom direktno na srebrnoj površini. Izrazito je fragilna, može se lako obrisati čak i prstom te se mora gledati pod određenim kutom kako bi slika bila vidljiva. Ovisno o kutu gledanja, slika se može vidjeti kao pozitiv ili kao negativ.
Daguerre je snimio sliku Mjeseca koristeći tu metodu 2. siječnja 1839.
Sve do prve fotografije Mjeseca astronomi su bili prisiljeni precrtavati ono što su vidjeli kroz teleskop, pa je tako dolazilo do izostajanja ključnih detalja ili pogrešaka jer se sve baziralo na sjećanju.
7. Prvi put u SAD-u je izložena „Mona Lisa“
„Mona Lisa“ je svoju prvu izložbenu turu po SAD-u doživjela u prvim mjesecima 1963. godine. Najslavnija slika Leonarda da Vincija tako je izložena u Americi prvi put 9. siječnja 1963., u Nacionalnoj galeriji umjetnosti u Washingtonu. Vidjelo ju je više od pola milijuna ljudi prjie no što je svoje putovanje nastavila u veljači.
Priča o tome da se najveća remek-djela likovne umjetnosti dovedu u SAD započela je gotovo dvije godine ranije kada su američki predsjednik John. F. Kennedy i njegova supruga posjetili Francusku. Prva dama stvorila je blisko prijateljstvo s francuskim ministrom kulture Andreom Malrauxom te je tako započela suradnja.
Malraux je na poziv predsjedničkog para posjetio SAD 1962. godine, a s Jackie je obišao i Nacionalnu galeriju umjetnosti u Washingtonu. Dogovorili su se da će Malraux uvjeriti svoju Vladu da slavnu sliku pošalje na izložbu preko Antlantika. Francuski predsjednik Charles De Gaulle pristao je na ideju jer je takvu suradnju smatrao načinom ublažavanja napetosti između dviju zemalja.
Na kraju je umjetničko djelo proputovalo ocean u posebno dizajniranom sanduku koji je ublažavao svaku vibraciju i kontakt s površinama. Nakon što je izložena u Washingtonu, Mona Lisa je svoj put produžila i do Metropolitan Museum of Art u New Yorku, nakon čega se vratila u Francusku.
6. Pokrenuta je glazbena izdavačka kuća Tamla Motown
Tamla Motown jedna je od najvećih glazbenih kuća u povijesti glazbe, a većina nas prepoznat će njihove najveće hitove. Međutim, manje ljudi zna kada je kuća točno osnovana – 12. siječnja 1959.
Osnivač Berry Gordy Jr. bio je ambiciozni mladi pjesnik iz Detroita. Gordy Jr. uzeo je posuđenih 800 dolara koje mu je pozajmila obitelj te osnovao studio i izdavačku kuću.
Svoje je ime ova glazbena kuća dobila iz spajanja dva naziva „Tamla“, riječi koja se referirala na Tammy, serijal tinejdžerskih filmova u kojima je glumia Debbie Reynolds, i „Motown“, što je referenca na „Motor Town“ kao Detroit u kojem je bila snažno razvijena automobilska industrija.
„Tamla Motown“ bila je prva glazbena kuća koju su u potpunosti vodili crnci u doba kada je u američkom društvu još uvijek vladala segregacija i diskriminacija na rasnoj osnovi.
5. Održao se prvi Super Bowl
Siječanj se može podičiti i jednim od najvažnijih sportskih događaja na svijetu. Prvi Super Bowl održan je 15. siječnja 1967., a timovi koji su se natjecali u tom prvom nastupu AFL-a i NFL-a bili su Šefovi Kansas Cityja i Green Bay Packeri. Događaj je održan u Memorial Coliseumu u Los Angelesu.
Većina Amerikanaca budno prati ovaj događaj svake godine, no prvi Super Bowl jako se razlikovao od današnjeg. Nije bio jako popraćen te se na njemu s lakoćom moglo pronaći prazno mjesto, a televizijski prijenos mogao se pogledati samo u radijusu od 120 kilometara. Takve su restrikcije bile plodno tlo za prevare, pa je tako jedan muškarac počeo oglašavati svoju supersnažnu televizijsku antenu svakome tko mu uplati 2 dolara, a s njom će se Super Bowl moći gledati s bilo koje lokacije.
Prvi Super Bowl čak se nije ni zvao Super Bowl kada je prvi put osnovan. Službeni naziv događaja bio je AFL-NFL Svjetsko prvenstvo. Bili su to dani kada je bilo nezamislivo da će ovaj događaj postati jedan od središnjih sporstkih događaja na svijetu uz brojne izvedbe slavnih pjevača i pjevačica kojima je čast nastupati na otvorenju prvenstva.
4. Dan Martina Luther Kinga postaje savezni praznik u SAD-u
Većina ljudi smatra Martina Luthera Kinga mlađeg temeljnom figurom u povijesti SAD-a, ali i za borbu za ljudska prava. Inicijativa da se njegova borba za ljudska i građanska prava obilježi tako da njegov rođendan postane savezni praznik bila je duga i mukotrpna.
Svećenik i aktivist Martin Luther King rođen je 15. 1. 1929., a ideja da mu se posveti praznik uvijek se bazirala na inicijalnoj želji da to bude za njegov rođendan ili što bliže tom datumu. Prva inicijativa da se uvede ovaj praznik došla je od kongresnika države Michigan Johna Conyersa Jr. (1973. – 1974.).
Međutim, prvo obilježavanje toga dana dogodilo se i prije no što je praznik službeno proglašen na saveznoj razini. U siječnju 1969. obilježio ga je novoosnovani King Memorial Center, no vlast nije priznala praznik.
Na kraju je 14. siječnja 1979. prijedlog dobio potporu predsjednika Jimmyja Cartera, a njegov nasljednik Ronald Reagan službeno je praznik proglasio saveznim. Tako je prvi službeni dan Martina Luthera Kinga proslavljen 20. siječnja 1986., a u obilježavanju su sudjelovali paradni vlakovi, glazbenici, svećenici i razne građanske inicijative sa svojim programima.
3. Proizvedeno je prvo konzervirano pivo
Iako ovo nije događaj od istog značaja kao što su medicinska otkrića, svejedno ne bismo željeli živjeti u svijetu u kojem nema piva u limenci. Od 24. siječnja 1935. i ne moramo. Tada su se Gottfried Krueger Brwing Company i American Can Company udružili kako bi svoja piva u limenci plasirali u dućane u Richmondu, Virginiji, prvi put u povijesti.
Konzerve su odavno bile uvriježeni način prezerviranja hrane, a koncept opskrbe pivom na ovaj način počeo se primjenjivati od 1909. godine, no američka tvrtka Can Can masovno je počela raditi na toj ideji i razradili su koncept limenke s premazom od cakline. Te su limenke bile dizajnirane tako da nisu utjecale na okus i boju piva, a i bile su pod tlakom, tako da se mogu kontrolirati unutarnje promjene tlaka uzrokovane pasterizacijom.
Prva pivovara koja je bila voljna riskirati s punjenjem limenka pivom zvala se Krueger, no čak i nakon što je plasirani proizvod dobio jako dobre reakcije publike, ostale pivovare i dalje nisu bile uvjerene.
Tek kada su konkurenti kao što je Anheuser-Busch primijetili da im opadaju dionice zbog konzerviranog piva koje se našlo na tržištu, odlučili su i oni krenuti u taj pothvat. Do kraja 1935. prodano je više od 200 milijuna limenka piva.
2. Apple je najavio iPad
Siječanj je bio i mjesec slavlja za ljubitelje tehnoloških noviteta. 27. siječnja 2010. Apple je najavio lansiranje svog prvog iPada. iPad je bio prvi tablet koji je prihvatila šira javnost iako su kritičari mislili da neće naći širu primjenu i da će ga javnost odbaciti.
Najveći razlog zbog kojeg je iPad ipak postigao veliki uspjeh jest taj što je direktor Applea Steve Jobs shvatio da ljudi tablet trebaju kako bi na njemu obavljali svakodnevne aktivnosti – provjeravali mail, pregledavali društvene mreže, slušali glazbu i gledali filmove. iPad je predstavljen i reklamiran kao savršeni tablet za upravo takve aktivnosti. Ekran mu je mnogo veći od ekrana mobitela, no sveukupno manja veličina činila ga je lakše prenosivim u odnosu na laptop.
U godinama nakon prvog lansiranja Apple je izdao još pet novih generacija iPada, a 360 milijuna njih prodano je samo u proljeće 2017. godine.
1. Ukidanje ropstva ili 13. amandman
U siječnju 1865. dogodio se značajan politički trenutak ne samo za SAD već i za cijeli svijet – izglasan je 13. amandman, kojim se ukida ropstvo. Kao najveća i najrazvijenija zemlja koja je prakticirala ropstvo, njegovo ukidanje bilo je snažan zaokret u smjeru poštivanja ljudskih prava i jednakosti svih ljudi u svijetu.
Amandman je izglasan 31. siječnja.
Amandman je zabranio bilo koji oblik ropstva osim kada se radi o zatvaranju osobe kada počini zločin i sl. Zakon je izglasan sa 119 glasova za i 56 protiv, piše Listverse.
