Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Istraživač AP-a otkrio je dokaze prema kojima količina nafte, koja završi u moru svakog dana, nije ni približno onome što prikazuju lokalne vlasti i kompanija u čijem je vlasništvu teren s kojeg se nafta 'izvire'.


Izlijevanje nafte u more, na području Meksičkog zaljeva, još uvijek nije zaustavljeno. Nafta svakodnevno, posljednjih deset godina curi u more, a količina njezina izlijevanja svakim je danom sve veća.

Vezani članci Slika nije dostupna Potvrđena nagodba, BP će zbog naftne katastrofe platiti 4 milijarde dolara Slika nije dostupna Transocean daje 1,4 milijarde dolara zbog havarije u Meksičkom zaljevu

Najnoviji dokazi upućuju na to da količina nafte, koja završi u moru svakog dana, nije ni približno onome što prikazuju lokalne vlasti i kompanija u čijem je vlasništvu teren s kojeg se nafta 'izvire'.

Sudarili se brod i tanker, iscurilo 1600 litara nafte

U razornom uraganu Ivan, koji je podučje Meksičkog zaljeva zahvatio 2004. godine, pokrenuta su brojna klizišta prilikom čega je zatrpano čak 28 naftnih bušotina na dnu mora. Tko god mislio da su od posljedica klizišta i nanosa blata, mulja i sedimenata naftne bušotine zatrpane i da nema nikakve vjerojatnosti da nafta izađe, gadno se prevario.

Tvrtka koja je imala naftne platforme na tom mjestu, nakon uragana, preselila je radove na druga mjesta, a ovo ostavila potupno zapušteno i zaboravljeno. Prema njihovim informacijama, količina nafte koja dnevno izvire iz nedovoljno zatrpaih naftnih bušotina iznosi oko 15 litara. No, najnoviji dokazi upućuju da se radi i do 20 puta većoj količini nafte koja ozbiljno prijeti podmorskom svijetu, kao i onima u neposrednoj blizini, piše The Independent.

Još kad se ovim brojkama pribroji katastrofa iz 2010. godine, kada se od posljedica još jednog razornog uragana u more izlilo preko 4.9 milijuna barela nafte, katastrofa je neizbježna.

20. travnja 2010. godine u erupciji nafte sa morskog dna koja je nastala nakon puknuća i eksplozije naftne platforme Deepwater Horizon te nakon mjesec dana nezaustavljivog širenja naftne mrlje proglašena najvećom naftnom ekološkom katastrofom američke povijesti.

FOTO Snažan potres prestrašio milijunski Ciudad de Mexico: Treslo se 7,5 po Richteru

U trenutku eksplozije na platformi je bilo 126 radnika, od kojih je 17 ozlijeđeno, a 11 njih je preminulo. Obalna straža odmah je poslala helikoptere iz Louisiane i Alabame, te četiri broda kako bi evakuirali posadu i tragali za nestalima, međutim, dim i nepovoljni vremenski uvjeti onemogućuli su im kvalitetne radove.

Dva dana kasnije, naftna platforma je potonula. Dok je na platformi plamtio požar u more je istjecalo oko 8.000 barela nafte na dan. Potonuće naftne platforme nazapamćeni je incident u američkoj naftnoj industriji.

Ugrožene vrste životinja koje žive na tom području u posebnoj su opasnosti. Jednoj vrsti kornjače kojoj je Meksički zaljev dugogodišnji dom, prijeti izumiranje. Njihov broj u posljednjih nekoliko godina smanjen je za 40 posto. Koliko godina treba proći i koliko životnjskih vrsta mora postati ugroženima da bi nadležni počeli reagirati?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju