Ako je u potjeri za počiniteljem nekog kaznenog djela, policija će moći uzeti vozilo građana. Ako dođe do štete, policija će je pokriti.

Galerija


Hrvatska policija dobiva veće ovlasti. Zakonske izmjene omogućit će im da u hitnim slučajevima mogu uzeti i naš automobil, lakše će ulaziti i u domove, rušiti dronove.

Vezani članci Prometna policija, ilustracija (Foto: Pixsell, Hrvoje Jelavic) Teška prometna nesreća kod Križevaca: Ozlijeđeno sedmero ljudi, među njima i majka i dijete Igor Barišić (Foto: Nestali.hr) Jeste li ga vidjeli? Nestao župnik, u srijedu se uputio u nepoznato i od tada mu se gubi svaki trag

Policija će lakše i brže dolaziti do nečijih podataka. Prije izlaska na teren policajci će iskoristiti svoju tražilicu. U informacijskom sustavu MUP-a podaci su o građanima. Uvidom u tu bazu podataka policija će ubuduće provjeravati nečiji identitet. Dosad su posezali za klasičnom provjerom.

"Nećemo morati ići u utvrđivanje uvidom u osobnu iskaznicu, nego isključivo ako to nalože državna tijela. U drugim slučajevima identitet ćemo utvrđivati putem našeg informacijskog sustava“, objašnjava Josip Ćelić, zamjenik glavnog ravnatelja policije.

04.07.2019.
Zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Ćelić (Foto: Dnevnik.hr)

Jačaju im i druge ovlasti. Policija će lakše ulaziti i u nečiji dom, napravit će to u slučaju da dobiju dojavu od susjeda o nekim čudnim zvukovima ili mirisima iz nečijeg stana ili ako dobiju dojavu o mogućoj smrti. Ako zatreba, poslužit će se i tuđim automobilom. U posebnim slučajevima policija će moći oduzeti automobil bilo kojeg građanina, u hitnom postupku. Učinit će to ako su u potjeri za počiniteljem kaznenog djela, a druge mogućnosti nemaju.

"Naravno, ako bude počinjena bilo kakva šteta, snosit ćemo štetu i obeštetiti vlasnika vozila", objašnjava Ćelić.

Srušit će i dronove ako ugrožavaju sigurnost ili služe za kazneno djelo.

„Dronovi su opasni kod zaštite štićenih osoba, kod javnih okupljanja, opasni su u blizini posebnih institucija, Vladinih objekata“, kaže prof. dr. Petar Veić, stručnjak za kriminalistiku s Pravnog fakulteta u Rijeci.

04.07.2019.
Prof. Petar Veić s Pravnog fakulteta Sveučiliša u Rijeci (Foto: Dnevnik.hr)

Ograničen je i rok čuvanja osobnih podataka. Za osobe za koje se sumnja da su napravile prekršaj, ti se podaci iz evidencije brišu nakon četiri godine, no oni protiv kojih se vodio prekršajni postupak na brisanje će pričekati – deset godina.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr