Mislav Bago, urednik i komentator, sučelio je političare ključnih stranaka koje pretendiraju na vladajuću poziciju u državi.
Pročitajte i ovo
U devetom sučeljavanju Bagini gosti odgovarali su na pitanja o financijama i bankarskom sustavu. Na debati su sudjelovali Zdravko Marić (HDZ), Boris Lalovac (Restart), Krešimir Bubalo (Domovinski pokret) i Zvonimir Troskot (Most).
Biste li sad potpisali pad gospodarstva od 9 posto do kraja godine ili mislite da će on biti veći?
Marić: Mislim da će biti malo manji, ali to je realna pretpostavka. S tim se moramo suočiti
Lalovac: Sve ovisi o turističkoj sezoni, vidjet ćemo... Ako bude 9 posto to će biti zadovoljavajuće
Bubalo: Očekujemo pad od 12 posto, sigurno da će nakon izbora izviriti kosturi iz ormara u zdravstvu
Troskot: Sigurno će biti više od 10 posto. Cijelo gospodarstvo baziramo na turizmu...
Bi li Hrvatska podnijela još jedan lockdown u slučaju drugog vala?
Lalovac: Brojke su pokazale da ne možemo podnijeti još jedno zaključavanje
Bubalo: Nije trebalo zaključavati gospodarstvo, spaljeno je 40-ak milijardi kuna, trebalo je pitati struku
Troskot: Najsnažnije su bili pogođeni poduzetnici, trebamo naučiti iz primjera zemalja kao što su Švedska
Marić: Struka je rekla da nema potrebe za takvom vrstom restrikcija u slučaju drugog vala
Bubalo: Izvješće EK pokazuje da Hrvatska ne provodi reforme i jasno je da u prvom valu nije trebalo napraviti toliki grč u ekonomiji
Marić: Od prvog dana kriza je vođena na pravi način, a struka se slušala
Troskot: Nije se vodilo dovoljno brige o gospodarstvu. Treba dati priznanje našim djelatnicima u zdravstvu, ali vladini prijedlozi poput onog o praćenju mobitela su bili apsurdni
Jesu li gotovinski nenamjenski krediti koji su se izdavali svojevrsna potencijalna bomba i čeka li nas novi slučaj švicarca
Bubalo: Vlada nije zagovarala reprogame kredita što je to trebala učiniti
Lalovac: Ti krediti nisu osigurani, bit će ih jako teško vraćati
Troskot: To su sigurno bombe koje će eksplodirati u devetom i desetom mjesecu jer ne postoji cash flow kojim bi se oni mogli vratiti
Marić: Tu je pitanje dužnika, banaka i regulatora. Što se tiče turizma, mi moramo govoriti o široj strategiji. Mi možemo produljiti sezonu i povećati per capita potrošnju
Troskot: Turizam nije jedini, postavlja se pitanje što je s poljoprivredom i moratorijem na poljoprivredna zemljišta
Bubalo: Banke će čistiti bilance do kraja godine i prodavati nekretnine. Trebalo se više upustiti u regulativu prema bankama. Naši građani vjerojatno će se godinama sporiti s bankama
Zašto da država ne propiše jednogodišnji moratorij na sve kredite i zašto to nije obavezno za banke?
Marić: Nama je fokus bio na radnim mjestima, kad ljudi ostanu bez plaća onda pitanje moratorija nije primarno. HBOR je dosada 1400 moratorija odobrila. Poslovne banke su imale oko 60 posto zahtjeva za moratorije. I dalje je za njima veća potražnja nego za novim kreditima
Lalovac: Ljudi su u neizvjesnosti i najgore je kad ih uhvati strah zbog prihoda
Bubalo: Bankama to mora biti obaveza, problemi tek dolaze na naplatu. Ova sredstva koja dolaze poduzetnicima kasne.
Troskot: Banke to sigurno neće napraviti kao ni HNB. Jedini način da se zaštite ljudi je odluka Vlade
Marić: Rekli smo da ćemo prilagođavati mjere
Zašto komercijalne banke na daju kredite gospodarskim subjektima?
Marić: Likvidnost na početku krize je bila preko 30 milijardi. Trenutno imamo oko 25 tisuća zahtjeva za različite mjere banaka. Jako malo kredita je odobreno, svega tri posto. Ne možemo prisiliti nekoga da daje kredite
Bubalo: Banke u vrijeme covida nisu htjele preuzimati rizike, one su otišle kući i radile od doma
Lalovac: Zakonski se to ne može riješiti. Javna poduzeća, lokalna uprava i država moraju izvršavati svoje obveze.
Troskot: Doveli smo se u situaciju da se ulaže samo u turizam. Radio bi na strateškom otvaranju banaka kojima bi recimo u fokusu bila poljoprivreda
Marić: Moramo biti svjesni što je to što mi možemo napraviti. Najlakše je reći država treba nešto napraviti...
Države su iz helikoptera bacale novac, je li pametno novac pretvarati u vlasničke udjele u strateškim kompanijama
Bubalo: Trebalo je targetirati one kojima je potrebna pomoć. Moramo strukturno razgovarati o poreznoj reformi. Meni je to logično
Lalovac: Hrvatska ima najveći udio vlasništva u malim firmama u EU. Gdje god država ima vlasništvo, država tamo mora staviti nekoga s partijskom knjižicom.
Troskot: Druge zemlje imaju određene osigurače kojima se takve situacije osiguravaju. Ulazak u vlasništvo da, ali ne da nam se dogodi Pliva i preko noći izađemo iz vlasništva
Marić: Kome ćete i kako ući u vlasničku strukturu? Važno je definirati što su to strateške tvrtke
Je li normalno da hoteli koji primaju naknade za svoje radnike budu zatvoreni?
Marić: Ne bi trebalo tako biti
Bubalo: O tome nema razgovora
Lalovac: To su apsurdi
Mogu li građani biti sigurni da se država ne financira iz drugog mirovinskog stupa. Jesmo li se trebali ranije i povoljnije zadužiti?
Bubalo: Drugi stup je privatan i o tome ne treba puno razgovarati, treba mijenjati sustav. To je privatan novac
Marić: Obranili smo kreditni rejting, usporedit nas s ostalim zemljama
Bubalo: Do kraja godine imat ćemo rekordnu zaduženost. Svi makroekonomski pokazatelji će padati do kraja godine
Lalovac: Europa i SAD pumpaju novac i on se baca iz helikoptera. Nikad veći gospodarski pad i nikad manje kamatne stope na financijskim tržištima...
Bubalo: Bilo je dovoljno novca na tržištu da smo se mogli povoljnije zadužiti. Trebalo je brže reagirati
Marić: Pažljivo smo upravljali dugom. Ako ima printanja novca, referenti kamatnjak bit će niži...
Troskot: Ne razumijem za što se mi sad zadužujemo? Hoće li se tim novcem financirati plaže državnih dužnosnika?
Marić: Jedan dio za mjere, dio za funkcioniranje gospodarstva, očuvanje radnih mjesta...Građani mogu biti sigurni da je novac u drugom stupu siguran
Bi li bilo pravednije imati samo jednu stopu poreza na dohodak, a ne nekoliko njih?
Marić: 1,8 milijuna ljudi uopće nisu u škarama tog poreza. Eliminirali smo maksimalno izuzeća. Jednostupni porez na dohodak je nešto o čemu možemo raspravljati, ništa nije isključeno
Lalovac: Bilo bi možda bolje pojednostaviti sustav i onda se smanjuje administriranje
Bubalo: Skupa smo država, mi smo za jednu stopu
Troskot: Trebaju se napraviti simulacije za jednu stopu koja se u EU kreće između 18 i 22 posto
Je li neminovno uvođenja poreza na nekretnine i ukidanje prireza?
Lalovac: Hrvatska je previše vezana uz nekretninski biznis, to je nešto što je neminovno
Bubalo: Mi smo protiv uvođenja poreza na nekretnine
Marić: To je bio prijedlog u prvom krugu reforme, znamo kako je završilo i to je za nas završena tema.
Troskot: Ako bi imali i smanjene poreza za rad, onda sam za to da se stimulira rad kao zajednička vrijednost našeg društva
Najavljen je manji PDV za hranu, znači li to manje cijene ili veći uvoz?
Bubalo: To je individualna odluka kompanija. PDV je zadnje o čemu treba razmišljati. To možete rješavati godinu po godinu. Puno je važnije da se diže neoporezivi dio plaće
Troskot: Uvoz je povećan već godinama. Sve mjere koje će dovesti do većeg raspoloživog dohotka i veće potrošnje - mi smo za
Lalovac: Kriza je pokazala da je PDV zadnja brana proračuna i socijalnih naknada
Marić: Nema garancije da će manji PDV dovesti do manjih cijena
Je li pravedno da trgovkinja mjesečno plaća poreze više nego iznajmljivači na razini godine? Jesmo li mi zemlja koja ovisi o suncu i rentijerstvu
Marić: Nije. Imam pozitivan pogled na turizam, ali ne samo na njega. Ne možemo se samo kladiti na turizam
Lalovac: Nažalost, nekim iznajmljivačima je to jedini izvor prihoda. Tu ima različitih situacija
Bubalo: Uvijek možete napraviti do koje razine oporezujete. Moramo raditi na svim granama poput IT-a, poljoprivrede...
Troskot: To je nepravedno i neprincipijelno. Ministre, napravite sve da zaštitite naša poljoprivredna zemljišta
Lalovac: Svi drhtimo kakva će biti turistička sezona, velike su oscilacije, nažalost smo sezonski orijentiran
Burno na debatama
U proteklim debatama gosti su zaratili na temama ustaša i partizana te migranata, a zaiskrilo je i na debati o pravosuđu i lokalnoj samoupravi. Burno je bilo i sučeljavanje o gospodarskim temama, a najžešće se raspravljalo o INA-i. Žestoka rasprava vodila se i o kulturi i medijima te obrazovanju, poljoprovredi i zdravstvu.
