Raste popis simptoma bolesti COVID-19: "Počeli smo misliti da na sve moramo sumnjati"

Svakog tjedna, čini se, popis simptoma kod oboljelih od koronavirusne bolesti, od onih neugodnih do smrtonosnih, sve je veći.

Pročitajte i ovo HZJZ Raste broj oboljelih od Covida, jedna osoba preminula: Capak objasnio što će biti tijekom zime Zašto se to događa? Još jedna opasna komplikacija: Učestalost ove pojave kod oboljelih od koronavirusa veća je od očekivane

Ono što je počelo kao bolest nalik gripi s tresavicom, glavoboljom i povišenom temperaturom proširilo se tijekom protekla tri mjeseca u katalog sindroma koji pogađaju gotovo sve organe od mozga do bubrega.

Novi koronavirus može izazvati dramatičnu reakciju imunosnog sustava, pokrećući neselektivni napad poznat kao citokinska oluja, u kojemu stradaju i virusi, ali i vlastito tijelo.

"Većina virusa može izazvati bolest na dva načina", kaže Jeremy Rossman, viši predavač virologije na sveučilištu Kent.

"Mogu oštetiti tkivo u kojemu se virus umnožava ili mogu izazvati štetu koja je posljedica borbe imunosnog sustava s bolesti".

Liječnici, primjerice, sumnjaju da se COVID-19 skriva iza hospitalizacije nekoliko desetaka djece u New Yorku, Londonu i Parizu u proteklih nekoliko tjedana kod kojih je postavljena dijagnoza rijetkog upalnog poremećaja sličnog sindromu toksičnog šoka.

Najčešće napada malu djecu i radi se o bolnom stanju koje napada stijenke arterija te može izazvati zakazivanje organa.

Deseci medicinskih studija proteklih tjedana opisali su druge potencijalno letalne utjecaje, među kojima i moždane udare i oštećenja srca.

Znanstvenici s katedre za urologiju medicinskog fakulteta Nanjing ovog su tjedna u časopisu Nature Reviews opisali pacijente kod kojih se razvila rijetka urinarna komplikacija i akutno zatajenje bubrega.

Uočili su i "dramatične promjene" u muškim hormonima.

"Jedan na deset tisuća još je uvijek mnogo"

"Nakon oporavka od COVID-19 mladi muškarci koji žele imati djecu trebali bi obaviti konzultacije u pogledu vlastite plodnosti", zaključili su.

Znači li to da COVID-19 izaziva raznoliki dijapazon simptoma bez presedana? Ne nužno, kažu virolozi i drugi stručnjaci.

"Ako se radi o čestoj bolesti, tada su i rijetke komplikacije - česte", kaže konzultant za zarazne bolesti Babak Javid iz bolnice pri Sveučilištu Cambridge za AFP.

Postoji više od 3,8 milijuna potvrđenih slučajeva koronavirusa širom svijeta, no stvarna epidemija, koja uključuje neprepoznate i asimptomatske slučajeve, bit će u razmjerima "desetaka, a možda i stotina milijuna zaraženih", ističe on.

"Stoga ako svaki tisućiti ili jedan od deset tisuća razvije komplikacije, i dalje će se raditi o tisućama ljudi."

Neke od rjeđih simptoma povezanih s koronavirusom može izazvati i gripa, koja ubija nekoliko stotina tisuća ljudi širom svijeta svake godine, kaže on.

Liječnici na prvim linijama borbe protiv pandemije tražili su od samih početaka obrasce razvoja bolesti.

"Od početka rečeno nam je da obratimo pažnju na glavobolje, povišenu temperaturu i lagani kašalj", prisjeća se Sylvie Monnoye, obiteljska liječnica u središtu Pariza koja ima 30 godina liječničkog staža.

"Potom su dodali curenje iz nosa i grebanje u grlu. Nakon toga probavne probleme, uključujući bolove u trbuhu i jaki proljev."

Popis simptoma postajao je sve duži: lezije na koži, neurološki problemi, snažni bolovi u prsištu, gubitak okusa i njuha.

Osjećaj zbunjenosti

"Počeli smo misliti da na sve moramo sumnjati", kaže Monnoye.

Neki su pacijenti bili toliko preplašeni, dodaje ona, da su se stisnuli u kut ordinacije bojeći se dotaknuti bilo što ili joj se približiti.

Izvješća Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) s prikazom simptoma 2591 oboljelih od COVID-19 hospitaliziranih od 1. ožujka do 1. svibnja, imaju opisane i takve slučajeve.

Tri četvrtine pacijenata imalo je groznicu, povišenu temperaturu i/ili kašalj, a gotovo toliko ''hvatalo'' je zrak. To su najčešći simptomi bolesti COVID-19.

Gotovo trećina žalila se na bolove u mišićima slične onima kod gripe, a 28 posto imalo je proljev te četvrtina mučnine ili povraćanje, prema internim podacima CDC-a.

Oko 18 posto žalilo se na glavobolje, 10 do 15 posto na bolove u prsištu ili trbuhu, curenje iz nosa, grebanje u grlu i/ili osjećaj zbunjenosti.

Manje od jedan posto obrađenih pacijenata imalo je neke druge simptome, poput napada, osipa ili konjunktivitisa.

Gubitak mirisa

Do kraja travnja CDC je na svojoj internetskoj stranici objavio samo tri simptoma - kašalj, povišenu temperaturu i gubitak daha. Nadopuna je uključila njih još nekoliko: tresavicu, bolove u mišićima, glavobolje i gubitak njuha ili okusa. Francuzi su 5. svibnja objavili sličan popis simptoma.

Gubitak njuha i okusa uočen je kod samo 3,5 posto hospitaliziranih pacijenata prema podacima CDC-a, no stručnjaci smatraju da su ti simptomi, iz potpuno nepoznatih razloga, mnogo češći kod blažih oblika bolesti onih koji ne završe na hospitalizaciji.

Monnoye kaže kako se radilo o jednom od najčešćih simptoma s kojima se susrela i misli da su vjerojatno povezani s blažim oblikom bolesti

"Pacijenti s tim simptomima nisu imali teže komplikacije", kazala je.

Gubitak okusa i njuha, prema stručnjacima, vrlo je rijedak kod zaraze drugim vrstama virusa.

Još je jedna skupina simptoma koju se rijetko vidi kod gripe i čini se da je posljedica stvaranja ugrušaka.

Srčane tegobe, tromboza jetre, plućna embolija i oštećenja mozga kod pacijenata oboljelih od koronavirusa povezani su s tim ugrušcima, prema mnogim novijim istraživanjima.

Drugi su opisali zatajenje bubrega, pa čak i začepljivanje uređaja za dijalizu.

"Kad netko razvije težak oblik bolesti COVID-19, može imati probleme sa stvaranjem ugrušaka i čini se da je to mnogo, mnogo češće nego kod drugih virusnih infekcija", dodaje Javid.

"U usporedbi s gripom, imate mnogo veće izglede teže oboljeti i umrijeti". (Hina)