Sve je spalo na ministra Beroša. Slaba preventiva, povećan broj bolesnika, duge liste čekanja, nedostatak liječnika, digitalna nepovezanost bolnica, mali financijski limiti koji gomilaju dugove prema veledrogerijama i dobavljačima. Problemi su to u zdravstvu otkad je Hrvatske, a ne jednoga ministra.

Galerija


Prošlog mjeseca, samo dan prije nego što je trebao ići u bolnicu na zakazani termin, nazvali su ga i obavijestili da lijeka nema. 2007. mu je dijagnosticiran melanom. Sada je na imunoterapiji. I na nju dobro reagira. I nije on jedini. Još je pacijenata tijekom krize ostalo bez svoje, za život važne, terapije.

Vezani članci Peđa Grbin Grbin oštro o Berošu: ''Sustav cijepljenja je pao na koljena. Ako to nije dovoljan razlog za odlazak ministra...'' Ministar zdravstva, Vili Beroš Ministarstvo zdravstva poništilo dio natječaja za eBolnice: ''Osnovana sumnja na potencijalni sukob interesa postajala je prije objavljenih medijskih napisa''

"Jednostavno čovjek se osjeća kao brodolomac na oceanu. Fali vam pojas za spašavanje“, kazao nam je liječnik Ljubiša Postolović. Još je teže pacijentima. "Ja sam ostao u šoku da nema lijekova za onkološke bolesnike. To je strašno, nama terapija znači život. Loše se osjećam, evo u ponedjeljak idem i ne znam hoću li terapiju dobiti, zaista ne znam“, govore nam Ivan i Ines.

Neizvjesnost je, srećom, kratko trajala. Na kraju su ipak dobili terapiju. Ovo je na površinu ponovno izbacilo pitanje dugova prema veledrogerijama i dobavljačima bolnica. Golemi su i zbog njih je ministar financija nedavno poludio na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo.

"Povećan je deficit, nemamo što razgovarati. Mislim o čemu pričamo. Pa nije da ja sad imam nekakve rupe, sefove tamo u ministarstvu financija pa sad sam eto odlučio otključat jer sam zaboravio šifru od jedne“, rekao je Zdravko Marić na sjednici.

U umjesto cijepi se, vulgaran izraz

A onda se otkrilo da se velik novac potrošio na platformu Cijepi se. Isplivale su i tehničke pogreške. "Ljudi se zezaju s tim, umjesto Cijepi Se koriste onaj vulgarni izraz za spolni akt, ne, da ne idem dalje“, poručio je pak predsjednik republike Zoran Milanović.

Možda je sve skupa predmet šala. Ali stanje u hrvatskom zdravstvu više je tragično nego komično. Peđa Grbin tako govori da ne pamti da se ikada dogodila situacija u kojoj bolnice nemaju lijekova. Nikola Grmoja još je direktniji i kaže kako novac curi i da netko od toga ima koristi.

Svi se slažu - ovako se više ne može. Sustav je financijski neodrživ. Kako on uopće funkcionira i koji su točno problemi?

Vlasnici tvornica dižu kredite dok čekaju isplate

Ulazimo u tvornicu medicinske opreme i doznajemo dio tih odgovora. Vlasnik nam otkriva da bolnicama isporučuje medicinsku robu za jednokratnu uporabu - ogrtači, kombinezoni, kape, kirurški setovi za operacije, a novac može čekati mjesecima, pa čak i više od godinu dana.

"To je bila situacija u zdravstvu cijelih ovih petnaestak godina. Jedino je pandemija dovela do toga da se to više ne da izdržati. Pola našeg prometa ide preko veledrogerija, tako da smo u istom problemu kao i oni“, objašnjava direktor Robert Ćrnjević.

Kako kaže, morao je podići višemilijunski kredit kako bi osigurao plaće za više od stotinu radnika. Tako će izgubiti dio svoje zarade. Potvrdio je kako im je dug oko 36 milijuna kuna. Podigli su kredit od pet milijuna kuna koji je potrošen u dva mjeseca, i sada očekuju od ministra da konačno svede plaćanje na rok manji od 180 dana.

Bolnice trebaju opremu i lijekove. Ali ne mogu platiti dobavljače ni veledrogerije na vrijeme. Većina novca iz bolnica ode na plaće.

"Imate plaće koje rastu kontinuirano, pogotovo sad u vrijeme Covida, a limiti su ostali nepromjenjivi zadnjih pet, šest godina. Jednostavno računi se slažu na hrpu“, objašnjava profesor ekonomije Hrvoje Šimović.

Ne može Beroš biti jedini odgovoran

Dug prema veledrogerijama u ovome trenutku iznosi šest i pol milijardi kuna. Da bi dobili novac, svako malo moraju prijetiti obustavnom lijekova. Među pacijentima, osobito onima s teškim dijagnozama, onda zavlada panika.

"Nije dobro da se u medijima takve poruke šalju ljudima zato što onda taj stres, ljudima koji su i dobili terapiju je generirao strah da sljedeći mjesec oni neće dobiti svoje. Naša odgovornost je da svakom pacijentu osiguramo potrebni lijek. Jedino moramo smisliti način kako ćemo to sve financirati jer nam u budućnosti dolaze i skupi lijekovi i inovativniji lijekovi“, objasnila je Ana Soldo iz Hrvatske liječničke komore.

Upravo je zbog povećanja cijena lijekova u krizi ministar financija povision ton. Na što je ciljao kada je govorio Berošu nije jasno. Iz oporbe smatraju da je Marićev istup moguće bio samo performans da se očita lekcija Berošu.

"Meni se jako sviđa da smo ovdje, da nemamo kamera, da se ne moramo suzdržavati, da možemo krajnje otvoreno govoriti. Možda nisam dovoljno pametan da objasnim kako u godini Covida cijena lijekova raste, a ima manje je zahvata“, rekao je Marić na sjednici.

Grmoja tvrdi da Beroš jest krivac, ali da nije jedini odgovoran kao i da je odgovornost i na premijeru i cijeloj Vladi. "Ako je postojao koji problem s priljevom novca u zdravstveni sustav, na Mariću je bilo da to Berošu ukaže. Ako Beroš ne reagira, onda je na Mariću bilo da o tome obavijesti premijera koji je onda trebao reagirati“, jasan je Grbin.

Cijene u bolnici manje nego kod privatnika

Fizijatar Postolović upozorava da Hrvatska liječnička komora određuje minimalne cijene usluga u privatnim zdravstvenim ustanovama. I drastična je razlika od onih koje definira HZZO.

"Ja sam fizijatar. U privatnoj praksi pregled košta 220 kuna. u HZZO-u je standard da se jedan pregled plaća 82 kune. Kad pacijent uđe u ambulantu, on napravi gubitak bolnici, ustanovi, ambulanti“, objašnjava.

Pitanje je što je zapravo realna cijena? Zbog jedne druge realnosti, koronakrize, dugovi su porasli jer bolnice i druge zdravstvene ustanove, kaže profesor Šimović, nisu radile standardnim obujmom posla.

"Ako vi nemate preglede, ne radite zahvate na temelju uputnica i to fakturirate HZZO-u, dobar dio tih prihoda je neostvaren, pa normalno da se dio duga povećao“.

Beroš od Supermana do Pedra

Vili Beroš na mjesto ministra dolazi s pozicije tajnika nakon smjene Milana Kujundžića, u trenutku kada se javnost bavila njegovim aferama, a on se nije dovoljno bavio koronom. Beroš je na početku krize u Hrvatskoj bio as iz rukava ove Vlade. Jasan i precizan neurokirurg. Smiren, strpljiv. Rijetko ga se dalo izbaciti iz takta.

Svega je nekoliko puta reagirao burnije, kada je došlo do sukoba s liječnicom Dijanom Zadravec. Jednom na prozivke da nedostaje zaštitne opreme u bolnicama. Čovjek koji je bio spreman dati odgovor na baš svako pitanje. Postao je svojevrsni heroj nacije. Superman!

Na parlamentarnim izborima osvojio je daleko najviše glasova u rodnoj Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jedno se vrijeme u političkim krugovima šuškalo da njegova popularnost smeta premijeru. Nagađalo se da bi mogao biti i kandidat za gradonačelnika Zagreba.

Ne samo da nije postao kandidat, nego je pitanje hoće li ostati ministar. Poziciju mu je dobro zatresla afera s aplikacijom Cijepi se. Potom otkriće da je PR posao od pola milijuna kuna bez natječaja dobio njegov prijatelj. Javnosti je zasmetalo i što je za izradu sustava eBolnice angažirana tvrtka bez zaposlenika, koja se ne bavi samo IT-jem, već i cvjećarstvom.

I dok Beroš novinarima kazuje kako ima podršku premijera, premijer novinarima govori da slobodne nastavljaju maštati o retoričkim odgovorima. "Gospodin Beroš očito nema podršku svog šefa, on je tu da ga se potroši i baci kao ručnik sa strane što će mu se i dogodit. Žao mi je zbog toga jer je ušao s dosta emocija. Možda i previše“, znakovit je bio Milanović.

Premijer traži promjenu, a oporba smjenu

Aplikacija je, smatraju mnogi stručnjaci, skupa i puna tehničkih teškoća. Od nestanka podataka prijavljenih osoba za cijepljenje do neusklađenosti s HZZO-om. Tako je obiteljski liječnik Bressan dokazao da apikacija prihvaća njegovu prijavu iako je već cijepljen. Beroš sam priznaje da sve nije onako kako su zamislili, no da je i to dovoljno.

Plenkovića smo pitali i koji rok daje Berošu za popravljanje stvari koje ne funkcioniraju. Odgovorio je – odmah. Oporba traži Berošev opoziv. I to - odmah.

"Ne može se dogoditi da netko tko se do jučer bavio cvjećarstvom, nema zaposlenog ama baš nikoga iz IT sektora u svojem poduzeću dobije posao težak milijun i pol kuna“, rekao je Grbin.

Iz Ministarstva su se pravdali da je ta tvrtka jedina poslala ponudu, da nije imala dugova i da je cvjećarstvo samo jedan od registriranih poslova. Sam Beroš kaže da je sve prema zakonu i da prema svemu ispada da su mu pola Hrvatske prijatelji i da je dijelio poslove.

Za zdravstvo država daje više od očekivanog

Između premijera i ministra Beroša zaiskrilo je oko reformi u zdravstvu. Ministar ih očekuje nakon lokalnih izbora, a premijer govori kako oni nemaju nikakve veze s reformom zdravstva. Ministru Berošu javili smo se nekoliko puta. Nije nam uzvratio. Ali su nam poruku poslali iz PR službe Ministarstva zdravstva.

"Ministar vam se zahvaljuje na pozivu, ali ocjenjuje da nema potrebe za daljnjim medijskim istupima na nedavna zbivanja, poglavito što je fokusiran na teme od velikog značaja za zdravstveni sustav, od epidemije, intenziviranja cijepljenja do definiranja reformskih mjera“, stoji u poruci.

Ni Marić nije htio pred kamere. Ako već političari godinama ne mogu naći rješenje za probleme zdravstva, možda ne bi bilo loše da poslušaju struku. Dvojica profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu izradila su studiju o fiskalnoj neodrživosti zdravstvenog sustava. U njoj su detektirali sve probleme. I iznijeli set mjera.

"Često se postavlja teza da mi malo izdvajamo za zdravstvo. Naravno kad se usporedimo s prosjekom u Europskoj uniji to je točno, ali ima i onih koji su ispod našeg prosjeka. Kada se tome nadodaju troškovi sanacije zdravstva koji nisu službeno u statistici, Hrvatska ne izdvaja baš tako malo kao što se govori. To znači da se učinkovitost zdravstvenog sustava i ishodi liječenja koje imamo za te novce trebaju ipak malo poboljšati“, smatra Šimović.

Zdravstvo je rak rana države, a ne jednog čovjeka

"Netko mora reći car je gol, da jednostavno ljudi budu svjesni da je sad koronakriza i ljudi su na respiratoru. Ali ovo je sada zdravstvo na respiratoru. Ili ćete vi povećati izdvajanja iz plaća ili ćete morati ići reducirati prava ili ćete povećavati učešće“, jasan je Postolović.

Slaba preventiva, povećan broj bolesnika, duge liste čekanja, nedostatak liječnika, digitalna nepovezanost bolnica, mali financijski limiti koji gomilaju dugove prema veledrogerijama i dobavljačima - neki su od problema u zdravstvu otkad je Hrvatske. A ne jednoga ministra.

Svaki ih je više ili manje uspješno rješavao. Ali nijedan nije proveo istinske reforme. Ministar Beroš imao je otegotnu okolnost - nepoznati virus koji hara nacijom i svijetom. Dok je trebalo sprječavati širenje te veliku i naglu smrt stanovnika, dotle se trebalo baviti i s ostalim nagomilanim problemima.

Ali bome i nije trebalo da se ponovno dogode nove afere u ionako kaotičnom sustavu, gdje živce polako zbog svega gube - i liječnici i pacijenti.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr