Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Župani smatraju kako bi nakon 20 godina postojanja županija trebalo "podvući crtu", zaključiti koje bi ovlasti trebale ostati centralnoj državi, a koje regionalnoj samoupravi i tome prilagoditi i raspodjelu prihoda.


Teritorijalni preustroj države ne smije biti produkt dnevnopolitičkih rasprava, nego detaljne analize koja bi pokazala kakvim su resursima županije do sada raspolagale i kako su ih upotrijebile, suglasno je pet župana iz različitih političkih opcija koji su na panel diskusiji u organizaciji Zajednice županija u utorak zatražili dodatne ovlasti za županije, ali i snažniju fiskalnu decentralizaciju države.

Vezani članci Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec (Dnevnik.hr) Sindikati dogovorom Vrdoljaka i Plenkovića nisu impresionirani: "Nama je to potpuno neprihvatljivo" SDP, zgrada (Foto: Igor Šoban/PIXSELL) SDP-ovci na sto muka: Žele li glasati protiv Dubravke Šuice, morat će biti i protiv svojih socijalista

"U mnogim stvarima mi, župani, imamo isti stav. Ne tražimo samo novac, nego tražimo posao, želimo ga raditi jer vidimo da ga drugi loše odrađuju. Županije brže i efikasnije stvaraju pozitivno poslovno okruženje i njihov broj nije ključan. Županije nisu veliki potrošači kakvima ih se nastoji prikazati i sve prvo treba analizirati struka, a tek onda treba razmišljati o smanjenju broja županija, ako je potrebno. Odluku tek tada treba donijeti politika, a ako treba može se i provesti referendum", uvjeren je varaždinski župan Predrag Štromar. Kao dokaz da županije neke poslove rade brže i učinkovitije od države navodi prenesene im ovlasti u izdavanju građevinskih dozvola.

Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić upozorava na slabu efikasnost države u inspekcijskim poslovima, u kojima, kaže, nema koordinacije među različitim državnim tijelima.

"Tražimo da intelektualnim i prirodnim resursima upravljaju ljudi koji žive na tim područjima, jer je lako pričati o Slatini ili Delnicama iz Zagreba, a nešto je sasvim drugo kad tamo živite i vodite brigu o tom kraju", rekao je Tolušić, koji je uvjeren kako je ono što su županije izgradile puno više od fiskalnih kapaciteta kojima raspolažu.

Da su županije efikasnije od države u svim prenesenim poslovima ističu i krapinsko-zagorski župan Ivan Kolar i primorsko-goranski Zlatko Komadina, koji smatra kako bi država na županije trebala prenijeti sve poslove državne uprave, ali i kako to mora pratiti fiskalna decentralizacija. Kazao je i kako je osobno za regionalizaciju, ali kako to ne znači da mikroregionalni centri trebaju nestati.

Komadina za decentralizaciju

Komadina je upozorio i kako se svaka politička opcija zauzima za decentralizaciju dok ne dođe na vlast te podsjetio kako je decentralizacija bila i jedna od ključnih točaka Plana 21, s kojim je na vlast prije četiri godine došao njegov SDP.

Župani smatraju kako bi nakon 20 godina postojanja županija trebalo "podvući crtu", zaključiti koje bi ovlasti trebale ostati centralnoj državi, a koje regionalnoj samoupravi i tome prilagoditi i raspodjelu prihoda. U tu bi raspravu, kažu, trebalo uključiti gospodarstvenike i civilni sektor, a upozoravaju kako se ne smiju na brzinu i na temelju paušalnih ocjena o potrebi rezanja broja županija ugroziti projekti vezani uz tekuću financijsku omotnicu EU. Ističu kako su u pripremi tih projekata gospodarstvu najviše pomogle upravo županijske razvojne agencije, dok ih je državna administracija u mnogome kočila.

"Razvojne agencije najveće su blago županija, na stranu sve ceste, vodovodi i kanalizacije koje smo izgradili. U Zagrebu je puno konzultanata, ali kod nas jedino u županijskoj razvojnoj agenciji gospodarstvenik može besplatno dobiti kompletan program za bilo koji natječaj EU i jedino na taj način možemo razviti svoj kraj", kaže Tolušić, koji tvrdi da je njegova županija znatno učinkovitija od države u povlačenju EU fondova.

Župani su uvjereni kako bi Hrvatska u raspravi o teritorijalnom preustroju trebala otići "korak dalje" i razmisliti kako bi trebala izgledati 2027., kada na snazi bude nova financijska omotnica.

Predsjednik Zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk upozorio je, pak, na fiskalnu podkapacitiranost županija. "Nužna je fiskalna decentralizacija, a hoće li to biti iz poreza na dohodak, poreza na dobit ili neka treća varijanta, to će odlučiti onaj tko se bude bavio financijama. Bitna je politička svjest o nužnosti takve decentralizacije, jer nije lako dirnuti ni u jedan porez, a svaka reforma košta", zaključio je Pauk. (Hina)