Agencija Moody's prvi put je nakon deset godina napravila pozitivan pomak u ocjenjivanju hrvatskog kreditnog rejtina i poboljšala izglede s negativnih na stabilne. Sada su to učinile sve tri kreditne agencije. O dobrim vijestima u Dnevniku Nove TV govorio je ministar financija Zdravko Marić.
Pročitajte i ovo
Izgledi su nam poboljšani - koliko je sada realno i u kojem roku da nam se poveća i sam rejting? Možete li to ostvariti do kraja mandata?
To smo si zacrtali kao cilj i mislim da je to moguće do kraja mandata, odnosno u tijeku mandata. Objava Moodysa je završni pečat tom prvom koraku. I sami smo rekli da nam je u prvom koraku cilj stabilizirati izglede rejtinga. To su sada sve tri kreditne rejting agencije potvrdile i treba nastaviti dalje i s rezultatima i mjerama koje smo si zacrtali kako bi ne samo izgledi nego i kreditni rejting bio poboljšan i vratio se tamo gdje mu je mjesto, a to je investicijska zona.
Što ovo konkretno znači za investicije, gospodarstvo, građane?
Investitori gledaju kreditni rejting prije svega i uvijek na prvom mjestu, da mogu izračunati između ostalog koja je to premija rizika koja se zaračunava za zemlju, znači u konačnici nekakvu cijenu duga ili cijenu kapitala. Stabiliziranje izgleda sigurno je da je jasan signal i poruka investitorima da se u Hrvatskoj događaju pozitivni trendovi. Nemojmo zaboraviti – ovo je prva pozitivna vijest od rejting agencija od 2007. Nakon 2007. imali smo jedan period stagnacija od 2012. nam je kreditni rejting počeo padati. Tako da je ovo sigurno jedna dobra stvar koju su investitori su, siguran sam, dobro dočekali.
Ali uvjetuju u reforme.
Apsolutno, U ovom izvješću Moodysa trebamo svi biti otvoreni i iskreni koliko je dobro što su prepoznali rezultate i sve napore i ostvarenja koje smo učinili kako gospodarstvu na polju gospodarskog rasta tako i Vlada u smislu stabiliziranja javnih financija. Rekao bih da je najvažniji dio izvješća onaj dio gdje na neki način daju preporuke i sugestije, ali isto tako ohrabruju Vladu prije svih na provedbu daljnjih mjera strukturne prirode kako bi se digao s jedne strane potencijal hrvatskog gospodarstva, jer je to ono što je nama neophodno kako bi se nastavili i još pojačalo stvaranje novih radnih mjesta, a u isto vrijeme te javne financije zaista stavile konačno u jednu održivu putanju. Mislim da rezultati 2016. pokazuju da smo kadri u relativno kratkom roku – 2016. smo završili ne samo u skladu s originalnim ciljem od 2,6 % BDP-a deficita nego smo ga spustili na razinu od oko 1%. Konačni podaci bit će za mjesec dana. To je stvarno veliki uspjeh. Kad uzmete koliko kamata plaćamo, ako Hrvatska ima deficit o 1,3 do 4 milijarde kuna, a u isto vrijeme plaća 12 milijardi kuna kamata, znači kad tih kamata ne bi bilo na primarna bilanca bi nam bila u suficitu preko 8 milijardi kuna.
Dugova je puno. Jučer ste u Londonu dogovarali novo zaduženje - prošle godine je ono izostalo zbog loših uvjeta - neki ekonomski analitičari ističu da je sada dobar trenutak. Dakle, koliko ste se zadužili i pod kojim uvjetima?
Sutra se ponovno vraćam. Početkom idućeg tjedna, u ponedjeljak ćemo donijeti konačnu odluku. Imali smo proteklih dana dobre konstruktivne sastanke i općenito rad koji smo s mojim timom proteklih dana i tjedana uložili, nadamo se da će uroditi plodom, ali pričekajmo početak tjedna, tada će biti sve poznato. Drago mi je da su i analitičari prepoznali da smo prepoznali dobar trenutak, jer smo ga zaista tako i ciljali s ovom inozemnom međunarodnom obveznicom refinancirati jednu dolarsku obveznicu koja nam dospijeva krajem četvrtog mjeseca u iznosu od milijardu i pol dolara. Ona je uz kamatnu stopu u ovom trenutku od 6,25% ne mogu govoriti o novom izdanju njegovim detaljima, ali svakako možemo očekivati da će biti refinancirana s puno povoljnijim uvjetima.
Kakva je suradnja među ministrima u Vladi - osobito kada je u pitanju kadroviranje?
Suradnja je dobra. Mislim da mi kao Vlada funkcioniramo dobro. Nema nikakvih podjela među nama. Mislim da je konstruktivna rasprava. Naravno, ne može nitko očekivati da ćemo se uvijek oko svega složiti, pa i ja osobno po funkciji sam netko tko uvijek mora biti kontra ostalih, jer uvijek sam taj koji mora reći da za nešto nema dovoljno novaca. Što se tiče kadroviranja i javnih poduzeća, mislim da na tom polju moramo prionuti pravim procedurama, da se biraju najbolje, da se biraju profilirani ljudi, stručni ljudi. To mora biti ključni kriterij bilo kojeg kadroviranja. Idemo putem tih natječaja. Mislim da moramo i ohrabriti ljude da se uopće javljaju na te natječaje, jer ako dobivaju loše poruke iz javnog sektora, iz državnih poduzeća, onda se mnogi od njih zapravo neće niti javiti. U portfelju kojeg ja pokrivam, koji je u mom resoru, to je isključivo i samo jedini kriterij.
Bilo je prilično napeto oko Podravke, brojne državne tvrtke praktički nemaju čelnike - sve to ometa i usporava njihov rad, tu je i afera s bratom ministra Gorana Marića - postoje li problemi unutar Vlade oko kadroviranja?
Ne bih komentirao ovo što ste rekli. Ali, mogu reći da što se tiče javnih poduzeća, svi smo kao Vlada prepoznali da se kreira značajan potencijal, kako u samoj suštini tih poduzeća, tako i njihovim performansama, gospodarskim i financijskim. Bez adekvatnog vođenja i nadziranja nećemo polučiti te rezultate. Taj element mora biti vođen stručnim principima i na to se najviše trebamo fokusirati.
Stječe se dojam da ministar Marić ima velike ovlasti, a vama svima ostalima kao da je ostala odgovornost.
Rekao bih da smo kao Vlada kolektivno tijelo. I predsjednik Vlade, gospodin Plenković i tim skupa dobro surađujemo. Podijeljeni smo prema resorima. Resor koji ja pokrivam ima zaista sa svim resorima dodirnih točaka. Što god da se radi, uvijek postoje financijski efekti. Mislim da ta sinergija među nama treba uvijek biti na visokoj razini i općenito razina povjerenja među nama, jer ipak smo tim. Svi građani u nas gaje određene nade i povjerenje. U konačnici i dobili smo njihovo povjerenje i jedino na taj način možemo ostvariti najbolji rezultat.
