Nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit, poručio je danas zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvih šest mjeseci 2012. godine.
Pročitajte i ovo
Martić je istaknuo kako rast u Hrvatskoj već petu godinu zaredom ograničavaju nepovoljna kretanja u okruženju, ali još više i slaba konkurentnost hrvatskog gospodarstva, loša poslovna klima i izostanak investicija.
Rast dodatno usporava i smanjivanje fiskalnog manjka - Hrvatska se približava granici od 60 posto BDP-a javnog zaduženja, a teret otplata kamata je sve teži, posebno nakon pada rejtinga.
Kako smanjiti deficit?
'Uvjeti i mogućnosti financiranja deficita proračuna su teži i upitni. Jednostavno nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit, i to ne preko prihodovne strane jer se prihodovna strana teško više može povećavati', poručio je Martić.
Jedini brži izlaz iz ove krizne situacije vidi u reformama i mjerama kojima bi se poboljšala poslovna klima i otklonile prepreke, te stvorili poticajni, privlačni uvjeti za investiranje privatnog kapitala, u prvom redu u izvozne poslove.
Istaknuo je kako će monetarna politika i u takvim uvjetima nastaviti provoditi politiku koja će jamčiti relativno stabilan tečaj i relativno nisku inflaciju, uz veliku likvidnost i strukturni višak likvidnosti, kako bi time pomogla ubrzavanju rasta kreditne aktivnosti i investicija.
>> Blagi oporavak, ali i rast nezaposlenosti i vanjskog duga
Martić je rekao kako je HNB je 'otpustio monetarne kočnice' i ukinuo niz restriktivnih mjera te na taj način smanjio regulatorni trošak banaka.
'Dakle, naša središnja banka u ovoj krizi radi isto što rade i druge središnje banke, samo to radi u skladu sa svojim instrumentarijem, okolnostima u kojima djeluje i s hrvatskim specifičnostima', poručio je.
Ustvrdio je kako je primarna kunska likvidnost vrlo visoka, da se strukturni višak likvidnosti već dugo kreće oko 4 do 5 milijardi kuna, a u ovom trenutku je oko 6 milijardi kuna.
Sredstva za kreditne programe
'U slučaju da se na računima za namjenu banaka brže počnu trošiti sredstva za kreditne programe, HNB će odmah, bez ikakvog odlaganja i ustezanja, osloboditi dodatna likvidna sredstva', kazao je Martić.
Izvijestio je da su banke nakon četiri godine krize opterećene sve većim slabo naplativim i nenaplativim potraživanjima te da vrlo oprezno ulaze u nove rizike, a oklijevanje je vidljivo i kod mogućih zajmoprimaca u uzimanju novih kredita i poslovnih rizika.
'No, još je veći problem što su poduzeća generalno u Hrvatskoj slabo kapitalizirana i bez vlastitih izvora s kojima bi participirali u takvim projektima', istaknuo je zamjenik guvernera HNB.
HDSSB-ovci o gajbama i plantažama banana
Na njegovo se izlaganje osvrnulo niz zastupnika, a najkritičniji su bili HDSSB-ovci, čiji je zastupnik Dinko Burić opleo i po Vladi rekavši da je 'ekonomska politika Ive Sanadera dovela Hrvatsku u bananu, a ekonomska politika ove Vlade dovela je Hrvatsku u punu gajbu banana'.
Na Burića se ubrzo nadovezao njegov stranački kolega Zoran Vinković koji je ustvrdio da smo mi zapravo na plantaži banana. 'Mi smo majmuni koji gledamo kako nas vodite u propast', rekao je.
HDZ-ovka Martina Dalić požalila se na manjak HNB-ove kritičnosti prema Vladi, na što ju je HNS-ovac Srđan Gjurković upitao: 'Je li to HDZ nakon Crkve i u HNB-u traži saveznika protiv ove Vlade koja dobro brodi kroz krizu?'
Laburist Branko Vukšić HNB proziva da štiti strane banke, a ne građane te da uopće ne pomaže gospodarstvu da izađe iz krize. (D.M./I.D./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Penava poručioNestao spomenik koji veliča četničkog vojvodu: "Tko god ga je uklonio, znao je da dolazimo po njega"
-
Očevid u tijekuVatreni obračun u Zagrebu: "Čuo sam pucnjavu, živim tu blizu, ovo je strašno..."
-
Nesreća na raduTragedija u Splitu: Muškarac hitno prevezen u bolnicu, podlegao ozljedama
