HNB očekuje da će BDP za 2012. godinu pasti za 1,8 posto. 'Pritom bi najizraženiji negativan doprinos rastu mogli dati osobna potrošnja i investicije. Doprinos izvoza bi trebao biti blago pozitivan, no zamjetno slabiji nego u prethodne dvije godine', stoji u biltenu HNB-a.
Kretanja u međunarodnom okružju u 2013. Karakterizirat će blagi porast uvoza glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, za razliku od 2012. kada je stagnirao. Predviđa se i postupan oporavak gospodarske aktivnosti te da će stopa rasta BDP-a dosegnuti tek 0,3 posto. ' Pozitivan doprinos rastu u 2013. godini poglavito bi trebale dati investicije i to, u prvom redu, investicije javnog sektora te izvoz robe i usluga.
Državna potrošnja će se, također, vjerojatno ponovno smanjiti', predviđa HNB. Kao glavni rizik ostvarenja gospodarskog rasta navode ambiciozni program investicija javnih poduzeća.
Povećanje anketne nezaposlenosti
Zaposlenost se u 2012. Nastavila smanjivati već četvrtu godinu zaredom. Kao i prethodnih godina, smanjenje zaposlenosti ostvareno je samo u privatnom sektoru, dok je u javnom sektoru zaposlenost nastavila rasti. HNB ni ovoj godini ne očekuje pozuitivna kretanja na tržištu rada. 'U skladu s time, prosječna stopa anketne nezaposlenosti mogla bi se još povećavati i u 2013. dosegnuti 15,2 posto. U uvjetima daljnjeg pada zaposlenosti očekuje se, također, vrlo blagi rast nominalnih i pad realnih plaća', stoji u biltenu.
>> Vujčić: Odmah napraviti rebalans proračuna i provesti barem neke reforme
Inflacija će u 2012. Iznositi 3,5 posto, prvenstveno zbog rasta cijena hrane. No, u ovoj se godini očekuje blago usporavanje inflacije na 3, 2 posto. Na povećanje inflacije utjecat će povećanje trošarina na cigarete te ukidanje nulte stope PDV-a.
Rast inozemnog duga
Inozemni dug bi se mogao povećati pod dominantnim utjecajem većeg zaduživanja države na inozemnim tržištima. Proračunski deficit za 2012. ukupno iznosi 4,7 posto BDP-a, a u 2013. će se, prema najavama HNB-a, povećati te iznositi 5,8 posto BDP-a. Povećanje stope održivog rasta zahtijeva provođenje reformi koje kojima bi se povećao proizvodni i izvozni potencijal gospodarstva te značajno poboljšala poslovna klima, poručuju iz HNB-a.
'Međutim, pokazatelji provođenja strukturnih reformi koje su međunarodne organizacije poput Svjetske banke, Zaklade Heritage Foundation i Svjetskog gospodarskog foruma objavila u 2012. Pokazuju da se Hrvatska, u usporedbi sa zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe nalazi na posljednjem mjestu. I dok je smanjenj doprinosa na plaće u 2012. Imalo pozitivan utjecaj na izvoznu konkurentnost gospodarstva, izgleda da se od takvih reformi, koje su donedavno najavljivane i za 2013., ipak odustalo, dok se ukupno porezno opterećenje i dalje povećava', stoji u biltenu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
pogledajte fotkeKakva čast! Na proslavu posebnog jubileja stigao i predsjednik Milanović s buketom cvijeća
-
POREZ NA NEKRETNINEGrađanima stižu rješenja iz Porezne, rok za plaćanje je 15 dana: "Imate pravo na žalbu"
-
respiratorni virusLiječnik o porastu slučajeva zaražene djece: "Ako ovo primijetite, javite se u bolnicu"
