Očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, poticanje zapošljavanja i omogućavanje brze prilagodbe tržištu. Ovo su prema tvrdnjama Ministarstva rada ciljevi novog, spornog Zakona o radu. Sindikati se ne slažu - riječ je, tvrde, o Zakonu koji pogoduje krupnom kapitalu na štetu hrvatskog radništva.
U srijedu će nakon nekoliko odgađanja o izmjenama spornog zakona raspravljati saborski zastupnici. Dolazak ZOR-a u sabornicu odgađao se nekoliko puta, posljednji put prošli tjedan kada je Mirando Mrsić odlučio dati još jednu priliku pokušaju dogovora sa sindikatima.
Pokušaj je propao - nezadovoljstvo ostalo. Zato će čelnici sindikata raspravu pomno promatrati sa saborske galerije i pratiti tko je uz njih, a tko protiv njih.
Rasprava će se gledati i na video-zidu postavljenom na Markovu trgu, a s prosvjedima će nastaviti dok ne dobiju što žele.
Za početak to je povlačenje Zakona iz procedura na šest mjeseci. U tom slučaju spremni su na očuvanje socijalnog mira. Pola godine potrebno je, tvrde, za kvalitetnu analizu i otvaranje široke, argumentirane javne rasprave koja bi dovela do konačnih rješenja.
A što im smeta? Lakše otpuštanje radnika, ubrzan tijek otkaznog roka, mogućnost degradiranja radnika nakon povratka s porodiljnog dopusta i, vjerojatno najviše, uvođenje fleksibilnijeg radnog vremena.
Što stoji u Zakonu?
Otpuštanje radnika olakšat će se jer poslodavci više neće morati radnicima ponuditi neko drugo radno mjesto unutar tvrtke. U Ministarstvu smatraju da bi učinak ove odredbe trebao biti jednostavnija i brža procedura otkazivanja ugovora o radu.
UŽIVO Prosvjednici se okupili na Markovu trgu
Otkazni rok ubrzat će se tako što će teći i za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Ograničenje postoji u odnosu na radnike koji su na bolovanju. Otkazni rok tada im neće teći, ali radni odnos prestaje u svakom slučaju istekom šest mjeseci od odluke o otkazu ugovora o radu.
Nakon povratka s rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, kao i nakon mirovanja radnog odnosa do djetetove treće godine, poslodavac neće imati obavezu vratiti radnika na njegovo mjesto. Imat će pravo rasporediti ga na neki drugo mjesto s nepovoljnijim uvjetima.
Po novom Zakonu o radu radni tjedan i dalje će trajati 40, odnosno najviše 48 sati tjedno. Međutim, zbog potreba posla otvorena je mogućnost da se nekim danima radi duže, maksimalno 56 sati. Zbog toga se u nekom drugom razdoblju mora raditi manje i prosjek unutar četiri mjeseca mora ostati na sadašnjoj razini.
U čemu je problem?
Ugovori na određeno vrijeme na koje otpada velik broj ugovora. Strahuje se da radnici neće imati priliku preraspodijeliti radno vrijeme, jer će ih poslodavac nakon isteka ugovora zamijeniti novim radnikom.
'Njega će onda iskorištavati do krajnjih granica izdržljivosti', smatraju Laburisti koji čine tek dio oporbe koja se ne slaže sa Zakonom. Napominju da 'opasni ZOR' vlada pokušava donijeti bez dogovora sa sindikatima i njime dodatno umanjiti prava i dostojanstvo radnika. Za odgodu donošenja ZOR-a su i HDSSB-ovi koji kako i sindikati zahtijevaju širu javnu raspravu.
Nakon razgovora sa sindikalnim čelnicima i najveća oporbena stranka, HDZ, poručila je kako su uvjereni da izmjene neće donijeti rast zaposlenosti i gospodarski oporavak, nego još veće socijalno raslojavanje stanovništva i osiromašenje radnika. Karamarkova stranka među onima je koje su zatražile povlačenje ZOR-a iz saborske procedure.
Komentirajući jučerašnji štrajk ministar Gordan Maras rekao je kako izmjene radnog zakonodavstva nisu na štetu radnika. 'Mislim da štitimo radnike', poručio je ministar koji smatra da će Hrvatska nakon izmjena radnog zakonodavstva imati situaciju identičnu onoj u Njemačkoj.
Uz Zakon su, osim vladajućih, stali i pslodavci. Iz Hrvatske udruge poslodavaca ne opravdavaju štrajk protiv izmjena ZOR-a. 'Najavljene izmjene ne ugrožavaju radnička prava', poručili su iz HUP-a u kojem smatraju neistinitim tvrdnje da će radnici ubuduće raditi 56 sati tjedno.
Suprotstavljene strane nisu se uspjele dogovoriti. Sindikati su se povukli iz pregovora, odnosno kako je objasnio Krešimir Sever izašli iz dijaloga koji nije imao smisla jer njihove argumente nitko nije slušao. Ministar ih je bezuspješno pozivao da se vrate za pregovarački stol. Dogovor je izostao, ali to nije nikakva prepreka dolasku ZOR-a u Sabor. Što će se dalje događati, hoće li se mijenjati mišljenja, sklapati dogovori – ostaje za vidjeti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
