'Za arbitražni sud najizglednije je rješenje iz sporazuma Drnovšek-Račan'

Arbitražni sud mora donijeti odluku o dodiru, odnosno spoju Slovenije s otvorenim morem, istaknuo je Rudolf, izlažući na današnjem skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti teze iz rada kojega su autori on i Irena Kardum. Dodao je kako stranke nisu odredile da sud raspravlja o pravu Slovenije na taj dodir pa se čini da sud može jedino raspravljati o načinu na koji će se to ostvariti. Istim primjenjivim pravom arbitražni sud će utvrditi i režim za iskorištavanje relevantnih morskih područja, rekao je Rudolf.

Pročitajte i ovo policijski nadzor Susjedi produljili kontrolu na granici s Hrvatskom: "Povećana je opasnosti od terorizma" 'Sloveniji ne može biti dosuđen Savudrijski zaljev'

tri vijesti o kojima se priča PANSION NA OTOKU Užas u našem turističkom raju: Spavala s djetetom u apartmanu, a onda je ušao stranac... POSAO ZA POLICIJU Srbin objavio fotografiju na motoru iz Hrvatske: Odmah je protjeran iz zemlje Nije prvi put Horor-scena na Jadranu: "Toga nema ni u reality emisijama. Brzo je postalo jasno da je situacija ozbiljna"

Direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora na norveškom Institutu Fridtjof Nansen iz Osla Davor Vidas smatra kako pokušaji teritorijalnog povezivanja Slovenije s otvorenim morem, poput sporazuma Drnovšek-Račan, nisu kompromisna rješenja, nego političke improvizacije bez oslonca u stvarnim okolnostima plovidbe i osnovnim pravilima međunarodnog prava.

U raspravu o slovenskom pristupu otvorenom moru treba uključiti i Italiju

Pitanje slovenskog pristupa otvorenom moru bitno je drukčije naravi od spora o razgraničenju teritorijalnih mora Hrvatske i Slovenije, pa se, kako je napomenuo Vidas, treba i razmatrati odvojeno. Zato bi u raspravu o slovenskom pristupu otvorenom moru osim Hrvatske i Slovenije nužno trebalo uključiti i Italiju, dodao je.

Po riječima voditelja Jadranskoga zavoda Vladimira Đure Degana, nikada nitko nije uspio formulirati neki sustav pravičnih načela paralelan pozitivnom međunarodnom pravu koji bi u primjeni vodio predvidljivim rezultatima.

Ocijenio je kako pravičnost (aequitas) valja razmatrati u korelaciji s pravom (jus) i s pravdom (justicia) kao ciljem, a napose pri sudačkom i arbitražnom odlučivanju.

Izvan sudačkoga odlučivanja koje se završava obvezujućom presudom, a u nedostatku objektivnijih kriterija, pravičnost ima malo značenje kao cilj postizanja nekoga rješenja, istaknuo je. Dodao je kako će, na primjer, u pregovorima o razgraničenju nekoga kopnenog ili morskog prostora svaka od strana tvrditi da je njezin zahtjev pravičan, a da je zahtjev susjedne države nepravičan, neumjeren i nerazuman. Degan smatra kako pravičnost ni kao sredstvo ni kao cilj ne može biti zamjena za pravna pravila, niti može po sebi biti izvorom međunarodnoga prava. (Hina)