Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Splitu Davorin Rudolf danas je na skupu 'Izazovi i perspektive u pomorskom pravu i pravu mora: Interesi Republike Hrvatske', govoreći o arbitražnom sporazumu hrvatske i slovenske vlade, izjavio kako je za arbitražni sud najizglednije rješenje iz sporazuma Drnovšek-Račan.


Arbitražni sud mora donijeti odluku o dodiru, odnosno spoju Slovenije s otvorenim morem, istaknuo je Rudolf, izlažući na današnjem skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti teze iz rada kojega su autori on i Irena Kardum. Dodao je kako stranke nisu odredile da sud raspravlja o pravu Slovenije na taj dodir pa se čini da sud može jedino raspravljati o načinu na koji će se to ostvariti. Istim primjenjivim pravom arbitražni sud će utvrditi i režim za iskorištavanje relevantnih morskih područja, rekao je Rudolf.

Vezani članci Rusi masovno napuštaju zemlju FOTO/VIDEO Rusi masovno napuštaju državu: Pogledajte kako izgledaju kilometarske kolone na granicama Ruža Tomašić (Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL) Ruža Tomašić traži od Vlade da silom obrani morsku granicu sa Slovenijom

Direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora na norveškom Institutu Fridtjof Nansen iz Osla Davor Vidas smatra kako pokušaji teritorijalnog povezivanja Slovenije s otvorenim morem, poput sporazuma Drnovšek-Račan, nisu kompromisna rješenja, nego političke improvizacije bez oslonca u stvarnim okolnostima plovidbe i osnovnim pravilima međunarodnog prava.

U raspravu o slovenskom pristupu otvorenom moru treba uključiti i Italiju

Pitanje slovenskog pristupa otvorenom moru bitno je drukčije naravi od spora o razgraničenju teritorijalnih mora Hrvatske i Slovenije, pa se, kako je napomenuo Vidas, treba i razmatrati odvojeno. Zato bi u raspravu o slovenskom pristupu otvorenom moru osim Hrvatske i Slovenije nužno trebalo uključiti i Italiju, dodao je.

Po riječima voditelja Jadranskoga zavoda Vladimira Đure Degana, nikada nitko nije uspio formulirati neki sustav pravičnih načela paralelan pozitivnom međunarodnom pravu koji bi u primjeni vodio predvidljivim rezultatima.

Ocijenio je kako pravičnost (aequitas) valja razmatrati u korelaciji s pravom (jus) i s pravdom (justicia) kao ciljem, a napose pri sudačkom i arbitražnom odlučivanju.

Izvan sudačkoga odlučivanja koje se završava obvezujućom presudom, a u nedostatku objektivnijih kriterija, pravičnost ima malo značenje kao cilj postizanja nekoga rješenja, istaknuo je. Dodao je kako će, na primjer, u pregovorima o razgraničenju nekoga kopnenog ili morskog prostora svaka od strana tvrditi da je njezin zahtjev pravičan, a da je zahtjev susjedne države nepravičan, neumjeren i nerazuman. Degan smatra kako pravičnost ni kao sredstvo ni kao cilj ne može biti zamjena za pravna pravila, niti može po sebi biti izvorom međunarodnoga prava. (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju