Izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Splitu Davorin Rudolf danas je na skupu 'Izazovi i perspektive u pomorskom pravu i pravu mora: Interesi Republike Hrvatske', govoreći o arbitražnom sporazumu hrvatske i slovenske vlade, izjavio kako je za arbitražni sud najizglednije rješenje iz sporazuma Drnovšek-Račan.
Arbitražni sud mora donijeti odluku o dodiru, odnosno spoju Slovenije s otvorenim morem, istaknuo je Rudolf, izlažući na današnjem skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti teze iz rada kojega su autori on i Irena Kardum. Dodao je kako stranke nisu odredile da sud raspravlja o pravu Slovenije na taj dodir pa se čini da sud može jedino raspravljati o načinu na koji će se to ostvariti. Istim primjenjivim pravom arbitražni sud će utvrditi i režim za iskorištavanje relevantnih morskih područja, rekao je Rudolf.
Vezani članci
Direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora na norveškom Institutu Fridtjof Nansen iz Osla Davor Vidas smatra kako pokušaji teritorijalnog povezivanja Slovenije s otvorenim morem, poput sporazuma Drnovšek-Račan, nisu kompromisna rješenja, nego političke improvizacije bez oslonca u stvarnim okolnostima plovidbe i osnovnim pravilima međunarodnog prava.
U raspravu o slovenskom pristupu otvorenom moru treba uključiti i Italiju
Pitanje slovenskog pristupa otvorenom moru bitno je drukčije naravi od spora o razgraničenju teritorijalnih mora Hrvatske i Slovenije, pa se, kako je napomenuo Vidas, treba i razmatrati odvojeno. Zato bi u raspravu o slovenskom pristupu otvorenom moru osim Hrvatske i Slovenije nužno trebalo uključiti i Italiju, dodao je.
Po riječima voditelja Jadranskoga zavoda Vladimira Đure Degana, nikada nitko nije uspio formulirati neki sustav pravičnih načela paralelan pozitivnom međunarodnom pravu koji bi u primjeni vodio predvidljivim rezultatima.
Ocijenio je kako pravičnost (aequitas) valja razmatrati u korelaciji s pravom (jus) i s pravdom (justicia) kao ciljem, a napose pri sudačkom i arbitražnom odlučivanju.
Izvan sudačkoga odlučivanja koje se završava obvezujućom presudom, a u nedostatku objektivnijih kriterija, pravičnost ima malo značenje kao cilj postizanja nekoga rješenja, istaknuo je. Dodao je kako će, na primjer, u pregovorima o razgraničenju nekoga kopnenog ili morskog prostora svaka od strana tvrditi da je njezin zahtjev pravičan, a da je zahtjev susjedne države nepravičan, neumjeren i nerazuman. Degan smatra kako pravičnost ni kao sredstvo ni kao cilj ne može biti zamjena za pravna pravila, niti može po sebi biti izvorom međunarodnoga prava. (Hina)
Pravila objave komentara