Komemorativnim skupom "Vukovar, mjesto posebnog pijeteta" u dvorištu vukovarske Opće županijske bolnice, u Vukovaru je u nedjelju počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 27. obljetnice stradanja tog grada u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u jesen 1991. godine.

Galerija


15:44 - Ulicama grada Vukovara u Koloni sjećanja kojom je u nedjelju obilježena 27. obljetnica stradanja toga grada u Domovinskom ratu prošlo je, po procjeni vukovarskih gradskih vlasti, oko 65.000 ljudi među kojima se nalazila i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković, brojni ministri i saborski zastupnici, predstavnici vojno-diplomatskog zbora, te mnogi drugi uglednici.

Kolonu sjećanja predvodili su vukovarski branitelji i članovi obitelji poginulih, zatočenih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja grada Vukovara iza kojih su koračali pripadnici Hrvatske vojske sa 186 ratnih stjegova i njih 100 s beretkama gardijskih brigada. Zastavu 204. vukovarske brigade čiji su pripadnici branili Vukovar u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nosio je kao i uvijek do sada umirovljeni pukovnik Antun Dugan.

13:38 - Saborski zastupnik i sam vukovarski branitelj Predrag Matić u nedjelju je u Vukovaru rekao kako nije siguran da bi poginuli branitelji bili zadovoljni za što su dali svoje živote.

"Danas se prisjećamo, ja bar osobno - a siguran sam i najveći dio ovih ljudi - suboraca, prijatelja, civila, stradalnika, koji su 91. godine stradali. Ali isto tako ovo je spomen na sve hrvatske branitelje, ja to tako doživljavam", kazao je Matić.

"Branitelji koji su dali svoje živote za slobodu Vukovara i cijele Hrvatske su dobri, pošteni i časni, nisam siguran da bi bili zadovoljni za što su dali život", poručio je Matić, i sam vukovarski branitelj.

12:24 - Savjetnik za branitelje vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave Tomislav Josić kaže da danas treba razgovarati samo o onima koji su svoje živote dali kako bi mi živjeli u miru. "Pa vidite, ja se nadam da će malo biti bolje, znate i sami da nije puno napravljeno, tužna kolona kao i 91. godine, trebamo spustiti glave, i pokloniti se boljima od nas", kazao je Josić.

Dan sjećanja u Vukovaru prate reporteri Dnevnika Nove TV Mislav Bago, Marina Bešić Đukarić i Matea Drmić.

"U koloni nema bogatih, nema činova, ničega, svi smo isti i danas trebamo razgovarati samo o onima koji su danas dali svoje živote da mi možemo živjeti u miru", poručio je Josić.

10:35 - Oko vukovarske bolnice i u njezinom dvorištu okupio se velik broj građana, a nazočan je i hrvatski državni vrh – predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković, brojni ministri i saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora i drugi.

Nakon programa u dvorištu bolnice, sudionici obilježavanja uputili su se u Koloni sjećanja do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.

Prema podacima Opće bolnice Vukovar do sloma obrane grada poginulo su 1624 osobe, a ranjeno više od 2500. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7.000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

10:15 - ''Danas se prisjećamo žrtava, prisjećamo se naših poginulih i nestalih branitelja i civila. Radilo se o velikoj tragediji, ali to je bitka koja je presudila i koja je donijela pobjedu u ratu. To je poruka da je rat najgori za rješavanje sukoba i problema, da uvijek moramo rješavati probleme pregovorima. Bez obzira na svu tragediju, ovo je bila velika pobjeda'', rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

''Pomirdba zahtjeva proces u kojeg treba ulagati u kojem treba proći određeno vrijeme, mora se kroz proces suživota izgraditi povjerenje. A gradnja povjerenja ide od malih koraka do stvaranja opće klime. Na državi je zadaća da stvori opću klimu, a na terenu, konkretnom životu, to su postupci koji zahtijevaju dosta vremena. Previše je ovdje bilo ožiljaka da bi to išlo preko noći'', premijer Plenković.

10:10 - ''Došli smo u 20. kolonu sjećanja izraziti poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja'', rekao je premijer Andrej Plenković.

''Posebno mi je drago da Vukovar ima snažnu potporu svih institucija vlasti, posebno Vlade, provode se projekti u svim domenama. Izgrađene su nove zgrade, komunalna infrastruktura, prometna povezanost. Predstoji nam da ojačamo ulazak privatnih poduzetnika u Vukovara'', kaže premijer.

''Svaka komemoracija treba podsjetiti na istinu, ali otvoriti i stranice pomirdbe, suživota. Proces pomirdbe i suživota je težak proces. Živimo na kontinentu gdje proces pomirdbe zahtjeva puno ulaganja, puno poznavanja povijesti'', kazao je premijer.

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara (Foto: Dnevnik.hr)

''Svaka komemoracija treba podsjetiti na istinu, ali otvoriti i stranice pomirdbe, suživota. Proces pomirdbe i suživota je težak proces. Živimo na kontinentu gdje proces pomirdbe zahtjeva puno ulaganja, puno poznavanja povijesti'', kazao je premijer.

Što se tiče abolicije za ratne zločince objasnio je: ''Tu moramo vrlo jasno napraviti distinkciju. Ratni zločini su po konvenciji zločini protiv bolesnika, civila… tu nema amnestije. Ne znači da je sve abolirano. Ratni zločin ne zastarijeva ni po našim zakonima ni po međunarodnim konvencijama.''

Podsjetio je da je radna skupina ove godine podnijela četiri kompletirana slučaja za ratne zločine. ''Radi se na sustavniji način, postoje posebni odjeli za ratne zločine, istražiteljski, policijski dio je ključan'', rekao je.

''Kroz proces suživota treba graditi uvjete pomirenja. Previše je ovdje bilo ožiljaka da bi to išlo preko noći'', kaže premijer.

9:48 - Učenici osnovnih škola grada Vukovara zapalili su u nedjelju ujutro lampione duž vukovarskih gradskih ulica kojima će se kretati Kolona sjećanja, kojom će iza 10 sati od vukovarske bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata proći na tisuće domoljuba odajući počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine.

9:47 - "Izrazio bih pijetet i duboko poštovanje svim braniteljima i civilima, čije se žrtve stradavanja, ali i iznimne hrabrosti prisjećamo u njihovom i našem gradu Vukovaru", poručio je Božinović.

Božinović je rekao kako MUP intenzivno radi, pogotovo od ove godine, na istraživanju ratnih zločina za što je i osnovana posebna radna skupina u veljači.

"Posebna radna skupina je ove godine podigla broj kaznenih prijava za 35 posto u odnosu na prošlu, tri kaznene prijave na Ovčari za četiri ratna zločina, to je put kojim idemo dalje, i siguran sam da će biti još rezultata", poručio je Božinović.

9:40 - Zamjenik zapovjednika 204. vukovarske brigade i obrane grada tijekom bitke 1991. godine Branko Borković poznatiji kao Mladi Jastreb, u nedjelju je u Vukovaru poručio svima koji žele zaustaviti vukovarsku kolonu sjećanja da "nek' im je sa srećom".

Branko Borković u Vukovaru (Dnevnik.hr)

9:39 - Ministar branitelja Tomo Medved u Vukovaru je rekao da se Zakon o Vukovaru kao mjestu posebnog pijeteta ponovio je ono što je rekao i prije dvije godine, a to je da postoji nacrt zakona i da se usklađuju detalji sa svim akterima. ''Nacrt prijedloga je završen i u tijeku je konačno usklađivanje'', rekao je Medved.

9:31 - ''Danas se s posebnm pijetetom sjećamo svih žrtava koje su pale u Vukovaru, Škabrnji i u cijelom Domovinskom ratu za slobodu i neovisnost Hrvatske. Znamo da je Vukovar pretrpio teško stradanje, ne ponovilo se. Želim da u Vukovaru svi žive život dostojan čovjeka. Da imaju posao, plaće, da nakon 27 godina okončamo potragu za nestalima kako bi njihove obitelji konačno mogle pronaći mir. To je najmanje što država može napraviti za njih", rekao je predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

7:43 - Na obljetnicu sloma obrane Vukovara, 18. studenoga, oni će se prisjetiti najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Sudionici obilježavanja najprije će se okupiti pred vukovarskom bolnicom i održati prigodni komemorativni program. Predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će zatim u tradicionalnoj Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara.

Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata ove će godine misni predvoditi mons. Egidije Ivan Živković, željezanski biskup iz austrijskoga Gradišća.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će na Dan sjećanja dio Vlade biti u Vukovaru, gdje će iskazati pijetet prema žrtvama te još jednom dati političku podršku razvoju toga grada, a dio će Vlade biti u Škabrnji.

U Škabrnji će se obilježiti 27. obljetnica pokolja koji su 18. studenoga 1991. počinile srpske paravojne postrojbe potpomognute pripadnicima JNA s ratnim zločincem Ratkom Mladićem na čelu, kada je ubijeno 58 civila i 26 branitelja, a mjesto je bilo potpuno uništeno.

Vukovar - najveće razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.

Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.

Vrh JNA očekivao da će osvojiti Vukovar u tjedan dana

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.

Oružana pobuna dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj i agresije JNA na Hrvatsku tada je bila na vrhuncu, a aktivna su bila sva ratišta – istočnoslavonsko, zapadnoslavonsko, kordunsko, banijsko, ličko, dalmatinsko i dubrovačko.

Vrh JNA pretpostavljao je da će Vukovar osvojiti u tjedan dana, no borbe su potrajale gotovo tri mjeseca, tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti snage branitelja i zauzeti grad.

Odnos vojne moći sukobljenih strana svo je vrijeme bitke bio neravnopravan. Hrvatske snage u Vukovaru i okolnim naseljima nikada nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je, s druge strane, grad pod opsadom držalo oko 30 tisuća vojnika Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga.

JNA je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, 252. oklopnu brigadu, mobilizirane su jedinice Teritorijalne obrane Srbije, a na vukovarsko bojište poslane su elitne Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada. Angažirane su i jedinice pobunjenih Srba, te paravojne četničke postrojbe opremljene u Srbiji.

U napadima je redovito sudjelovalo ratno zrakoplovstvo, 400 tenkova, stotine minobacača i topova. Na grad je ispaljeno više od 6,5 milijuna projektila koji su ga na kraju potpuno uništili. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nekoliko su puta bezuspješno pokušavali deblokirati grad koji je sredinom listopada 1991. bio potpuno opkoljen. Skupine branitelja samostalno su se pokušavale probiti iz grada, no bile su preslabe.

Na potpuno razrušen grad dnevno je padalo po 11.000 granata

Život u opkoljenom i razrušenom Vukovaru bio je iznimno težak, nije bilo struje niti uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civilnog stanovništva tjednima je bila u podrumima i skrovištima. Gradska bolnica bila je teško oštećena i radilo se u nenormalnim uvjetima, svi njeni katovi morali su biti napušteni i funkcionirala je u podrumu, s hodnicima prepunima kreveta.

Konvoji Crvenog križa i Liječnici bez granica probijali su se do grada kako bi evakuirali ranjenike i dopremili humanitarnu pomoć.

Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.

Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.

Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

Vukovar, kao i druga okupirana područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen je 15. siječnja 1998. godine, završetkom procesa Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. (I.D. / Hina)