"On plače i budi se po noći. Ne želi vidjeti počinitelje. Inače je jako komunikativan. Sad se osjeća sigurno samo doma", prepričava nam mama osmogodišnjeg dječaka (podaci poznati redakciji) kako je njezin sin stradao na školskom igralištu početkom svibnja.
Pročitajte i ovo
"Moje dijete su štrikom povlačili za vrat, mogli su ga zadaviti da se nije uspio izvući", nastavlja, još uvijek pod dojmom.
Kaže da je sina ostavila na igralištu dok su u blizini bili drugi roditelji. Djeca su se igrala, a onda se igra, kaže, pretvorila u nasilje.
"Dvojica dječaka su ga povlačila tim užetom. On se držao za ogradu. Jedan je njegov vršnjak, drugi ima 10-ak godina. Navodno su mom sinu govorili da ode doma ako se neće igrati. Dok sam ja naišla, zatekla sam mamu kako urla na svog sina. Moj je bio prestrašen", dodaje.
Sina je potom odvela doma, a kako se i drugi dan žalio da ne može okrenuti vrat, odvela ga je u Klaićevu bolnicu. I tamo je prijavila da su ga vukli užetom.
Na nalazu koji nam je poslala, između ostalog, piše: "Klinički se verificira biljeg od štrika veličine 10 x 2 cm na stražnjoj strani vrata koji peče na dodir". Piše i da se radi o fizičkom zlostavljanju te da se fotografije proslijede nadležnoj policijskoj postaji.
Sve je prijavljeno policiji
To je majka i učinila. Dan nakon incidenta otišla je u policiju i prijavila slučaj. U policiji su nam potvrdili prijavu.
"Obavještavamo vas da je 32-godišnjakinja 3. svibnja 2022. godine u službenim prostorijama podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela tjelesna ozljeda na štetu njezinog maloljetnog djeteta te su izvidi još uvijek u tijeku.
S obzirom na tajnost izvida sukladno članku 206.f. Zakona o kaznenom postupku u ovom trenutku nismo u mogućnosti iznositi nikakve činjenice", naveli su nam kratko u odgovoru na upit, ne iznoseći detalje jer se radi o maloljetnim osobama.
Majka ozlijeđenog dječaka kaže da joj smeta što se događaj pokušava prikazati kao dječja igra.
"Nitko nam se nije ispričao, dapače, roditelji oba počinitelja otišli su u školu, pokušavali prikazati sve kao dječju igru i relativizirati nasilje i ozljedu", ljutita je mama.
Kaže da je, kako je pisalo u nalazu iz Klaićeve, nakon dva dana otišla na kontrolu u bolnicu, zbog čega njezin sin nije bio na nastavi taj dan. To je, kako nam je ispričala, uznemirilo majku jednog dječaka s igrališta. Pisala joj je kako ona ne vidi razlog da dijete zbog takve ozljede ne ide u školu, da je sve "prenapuhano". Raspitivala se i kod učiteljice zašto dijete nije došlo.
"Nakon toga sam ravnateljici škole poslala mail u kojem tražim da se sankcionira bilo kakvo davanje informacija o mom djetetu, o njegovim nedolascima u školu, o kojima odlučuje isključivo liječnik", kaže mama i dodaje da će se sve dalje rješavati preko nadležnih institucija, odnosno da su im u policiji rekli da će o svemu obavijestiti Centar za socijalnu skrb.
"Moj sin se nakon svega boji ići u školu, boji se sresti sa počiniteljima i misli da su svi protiv njega. Na kraju će ispasti da si je još sam stavio štrik oko vrata."
Posljedice nasilja mogu biti dugotrajne i teške
Mama kaže da je škola i nakon njezina e-maila ravnateljici zvala roditelje na razgovor.
Ravnateljica je za DNEVNIK.hr kratko kazala kako se sve dogodilo izvan nastavanog vremena, no da je bez obzira na to škola poduzela sve što je trebala prema protokolu. Međutim, nije odgovorila o kojem protokolu se radi i što su sve točno poduzeli.
U svom izvješću koje je objavila povodom Dana ružičastih majica, koji se obilježio 23. veljače, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević napomenula je kako je vršnjačko nasilje nedovoljno prepoznato.
"Čak i kada prijave nasilje odraslima, djeca nerijetko ne dobivaju odgovarajuću zaštitu ni razumijevanje te se njihova patnja nastavlja u tišini", napomenula je.
"Posljedice vršnjačkog nasilja mogu biti dugotrajne i teške, a u nekim slučajevima mogu izazivati psihičke i fizičke tegobe i u odrasloj dobi."
Naglasila je kako je prevencija nasilja među vršnjacima zadaća cijelog društva, ali naročito odgojno-obrazovnih ustanova te da preventivna strategija mora biti sastavni dio kurikuluma.
"Važno je i da svaka škola bude svjesna svoje odgojne uloge te da bude uključena u živote svojih učenika i kada nisu u školi. Stoga se djelatnici škole moraju baviti i nasiljem među učenicima koje se odvija na internetu i društvenim mrežama te izvan školske zgrade", objašnjava pravobraniteljica te dodaje da je iznimno važna reakcija djelatnika škole nakon pojave vršnjačkog nasilja.
Nije dovoljno samo formalno primijeniti propise
"Škole su dužne poštovati protokole o postupanju u slučajevima nasilja i poduzeti aktivnosti u skladu s propisima, ali pritom je jednako važno voditi računa o najboljem interesu svakog uključenog djeteta.
Nije dovoljno administrativno primijeniti propise i procedure, a zanemariti interese i glas djeteta koje je doživjelo nasilje i koje je nerijetko dodatno viktimizirano formaliziranim postupanjem škole. Ne smije se zanemariti ni obvezu da se djecu koja su počinila nasilje usmjeri preuzimanju i razvijanju odgovornosti, što je ključno za sprečavanje daljnjeg nasilja i uspostavljanje mira među djecom", zaključuje.
CZSS: "O konkretnom slučaju nemamo nikakvih saznanja"
Upit smo poslali i Centru za socijalnu skrb Zagreb. Njihov odgovor prenosimo u cjelosti:
"Sukladno Obiteljskom zakonu svatko je dužan prijaviti nadležnom centru za socijalnu skrb povredu djetetovih osobnih i imovinskih prava, a sud, centar za socijalnu skrb, roditelji, i druge osobe ili ustanove socijalne skrbi, kojima je povjereno ostvarivanje skrbi o djetetu, dužni su međusobno surađivati i obavještavati se o poduzetim radnjama.
Centar za socijalnu skrb, a sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, u slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju među djecom, koja je upućena od strane odgojno–obrazovne ustanove, domova za skrb o djeci, policije, državnog odvjetništva, djeteta, njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili neke treće osobe, dužan je žurno ispitati slučaj, pozvati roditelje ili zakonske zastupnike djeteta koje je počinitelj nasilja, pribaviti podatke o njegovim obiteljskim i drugim prilikama, te, ukoliko je potrebno, izreći primjerene mjere obiteljsko pravne zaštite, sa svrhom što žurnijeg otklanjanja uvjeta, koji pridonose nasilnom ponašanju djeteta.
Ukoliko se tijekom utvrđivanja ukupnih okolnosti djeteta koje je počinilo nasilje, utvrdi da je, ili je bilo, izloženo bilo kojem obliku nasilja ili zanemarivanja u svojoj obitelji ili izvan nje, ili je postavljena sumnja na zlostavljanje ili zanemarivanje od strane roditelja ili zakonskih zastupnika, centar za socijalnu skrb dužan je podnijeti prekršajne odnosno kaznene prijave.
Roditelje, odnosno zakonske zastupnike djeteta počinitelja nasilja, upoznaje se s neprihvatljivošću i štetnošću takvog ponašanja i izvještava o nadležnostima centra za socijalnu skrb za zaštitu prava i interesa djeteta, te preporuča ili ih se obvezuje na uključivanje u savjetovanje ili stručnu pomoć pri centru za socijalnu skrb ili pri drugoj odgovarajućoj ustanovi, a ukoliko je potrebno, obvezuje ih se i na uključivanje djeteta u primjerene oblike psihosocijalne pomoći.
Izvršavanje zadane im obveze i preporučenog postupanja prema djetetu, redovito se nadzire, a u slučaju da je dijete i dalje nasilno, odnosno da roditelji ili zakonski zastupnici ne izvršavaju obveze na odgovarajući način, centar za socijalnu skrb poduzima druge mjere obiteljsko pravne zaštite djeteta, sukladno odredbama Obiteljskog zakona.
O konkretnom slučaju, kojega spominjete u upitu, nemamo nikakvih saznanja niti smo zaprimili kakve prijave o istome."
