Danas je obilježen Dan ružičastih majica, dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Sve je počelo u Kanadi 2007. godine, kada je jedan dječak postao žrtva nasilja svojih vršnjaka jer je u školu došao u ružičastoj majici kao znak potpore svojoj oboljeloj majci. A onda je u znak podrške njemu, dio učenika također odjenuo ružičaste majice. Njihova poruka protiv nasilja uskoro je poprimila globalni karakter.


Negativne emocije koje su čest okidač vršnjačkog nasilja - u Zadru su simbolično puštene u nebo. I sve to u ružičastim majicama, kojima se posljednje srijede u veljači želi upozoriti na problem nasilja među vršnjacima.

Vezani članci Policajci mlate mladića Pokrenuta istraga protiv policajaca koji su pretukli mladića u centru Mostara: Nasilnici suspendirani do daljnjeg Vladimir Mićović, epidemiolog Ravnatelj NZJZ-a Primorsko-goranske županije otkrio kada bi se mogli vidjeti rezultati lockdowna koji je od danas na snazi

"Uglavnom se to svodi na nekakve prijetnje, nekakve sukobe, rasprave na društvenim mrežama gdje može doći do kaznenog djela u samoj komunikaciji", kaže Vjekoslav Vukšić, načelnik PP Pula.

Ali, i dolazi i do fizičkih sukoba. Sve više, osobito u doba pandemije, kada su i učionice postale virtualne, nasilje se seli na internet.

Strah i sram žrtve najčešće su kočnice za prijavu nasilja. Broj prijavljenih slučajeva, navode u policiji, samo je "vrh ledenog brijega". Prošle je godine, u odnosu na 2019., broj počinitelja vršnjačkog nasilja manji za 30 posto. Jedan od razloga, navode, je i taj što su djeca bila manje u školi pa su se time i manje družili.

"Bez obzira na našu statistiku, mi pretpostavljamo da je brojka daleko veća. Ako se ne reagira na vrijeme, ako se ne prekine taj lanac nasilja on može postati samo još veći, gori, i eskalirati", upozorava voditeljica Odjela prevencija PU istarske Alica Rosić Jakupović.

Statistike ne pokazuju stvarno stanje

O vršnjačkom nasilju u Hrvatskoj sa psihologinjom Gordanom Buljan Flander razgovarala je reporterka Dnevnika Nove TV Petra Buljan.  

Prema statistici, lani je prijavljeno 268 slučajeva vršnjačkog nasilja, no Buljan Flander ističe kako to nije stvarno stanje.

"Jedno naše istraživanje prije mnogo godina pokazalo je da 27 posto djece u Hrvatskoj doživljava neki oblik vršnjačkog nasilja svakodnevno ili gotovo svakodnevno, a dodamo li tome još cyber bullying, znači nasilje preko sredstava elektroničke komunikacije, koje može biti još opasnije, pogubnije i ostaviti teže posljedice, onda vidimo da to ne odgovara stvarnosti", kaže psihologinja. 

Napominje kako se već govorilo o tome da posebno u školama, gdje djeca provode puno vremena, na svaki oblik nasilja treba reagirati odmah. 

"Ako se primijeti da se netko nekom djetetu ruga na hodniku, u razredu, ja preporučam da se odmah sat prekine i da se porazgovara o tome, koja su prihvatljiva ponašanja. Treba svaki put sankcionirati počinitelja nasilja sukladno onome što su napravili, ali ako je potrebno žrtvi i stručno pomoći", kaže Buljan Flander. 

Na pitanje zašto nastavnici često ne reagiraju tako, psihologinja kaže kako misle da će tako zadržati ugled škole. 

"Misle da će tako poručiti da u njihovoj školi nema nasilja, da će škola imati bolji rejting. Ako naša istraživanja pokazuju da svako treće dijete doživljava neki oblik nasilja znači da se ono događa u svakoj školi. Zrela škola će reći - da to se kod nas događa, radit ćemo i nastojati smanjiti sve oblike nasilja", zaključuje Buljan Flander.  

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr