Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji usvojila je Vlada na posljednjoj sjednici prije blagdana, i to za razdoblje do 2029. godine te prateći provedbeni Akcijski plan kojem je svrha pravovremena i učinkovita društvena reakcija na nasilje kako bi se osigurala odgovarajuća postupanja u cilju zaštite žrtve.
"Ovaj nacionalni plan definira tri posebna cilja – prevenciju nasilja nad ženama i nasilja obitelji, unaprjeđenje same zaštite i potpora žrtvama naselja te unapređenje učinkovitosti sustava intervencija u odnosu na počinitelje", naglasio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Za provedbu mjera Nacionalnog plana do 2029. godine u proračunu je predviđeno nešto manje od 32 milijuna eura, a za provedbu prvog Akcijskog plana do 2026. gotovo 13 milijuna eura.
Neke od mjera su, između ostalog, naveo je ministar, jačanje kapaciteta zdravstvenih djelatnika, obrazovnih ustanova, pravosudnih dužnosnika, probacijskih službenika, zatvorskog sustava, službenika odjela za podršku žrtvama, unapređenje zbrinjavanja žrtava nasilja te osiguravanje pristupa tržištu rada žrtvama nasilja.
Pilot-projekt besplatnog željezničkog prijevoza osoba s invaliditetom
Na sjednici je usvojeno i više zaključaka i odluka temeljem kojih će se i u idućoj godini nastaviti s provođenjem projekata besplatnog javnog željezničkog prijevoza, a ukupna sredstva za tu svrhu procijenjena su na 9,1 milijuna eura.
Besplatno će se željeznicom i u idućoj godini voziti djeca i učenici osnovnih i srednjih škola, studenti u redovitom statusu, umirovljenici i osobe starije od 65 godina, a od iduće godine kreće i Pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza osoba s invaliditetom. Temeljem tog Pilot-projekta neograničeno bi bilo korištenje željezničkog prijevoza za oko 142.000 osoba s invaliditetom, čime bi se izravno pridonijelo povećanju njihove mobilnosti.
Za stanovništvo s područja pogođenog potresom i u idućih će se šest mjeseci nastaviti s otpisom potraživanja za električnu i toplinsku energiju te RTV pristojbu, a i dalje će biti oslobođeni plaćanja cestarine na autocesti A11 Zagreb – Sisak te se također besplatno voziti vlakom.
Vlada je donijela i zaključak o sufinanciranju, sa 150.000 eura, početka realizacije projekta "Memorijalni centar Hrvata" u Novoj Biloj u Bosni i Hercegovini sukladno zamolbi Zaklade "Memorijalni centar Hrvata". Novac je namijenjen kupnji zemljišta, a Centar će, među inim, dokumentirati i interpretirati činjenice o Domovinskom ratu.
U Sabor upućen prijedlog novog zakona o regionalnom razvoju
Osnivanje triju novih tijela – Vijeća za regionalni razvoj, Vijeća za lokalni razvoj i Vijeća za urbani razvoj, predlaže se kroz novi zakon o regionalnom razvoju Hrvatske, koji je Vlada sa sjednice u utorak uputila u saborsku proceduru.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je da se osnivanjem tih tijela dodatno osnažuje višerazinski dijalog i partnerstvo s općinama, gradovima i županijama.
Predlaže se i potvrđivanje odnosno osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika, i to – Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjeta za Sjever, Savjeta za Središnju Hrvatsku i Savjeta za Jadransku Hrvatsku.
"Dodatno se uređuje i strateški okvir planiranja politike regionalnog razvoja kroz definiranje skupine mjera koje čine sastavni dio svake regionalne i lokalne razvojne strategije, a odnose se na demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne skupine mjera", istaknula je ministrica.
Predloženim novim zakonom definira se i okvir politike urbanog razvoja "kako bi se ostvario razvoj učinkovitih i povezanih gradova koji će pridonijeti poboljšanju kvaliteta života naših građana i razvoju održivog gospodarstva".
Jača se i uloga "regionalnih koordinatora" te se kroz predloženi zakon osigurava tehnička i financijska podrška njihovu radu kako bi, istaknula je ministrica, i dalje bili u mogućnosti surađivati s nama, kao produžena ruka Ministarstva, u procesu strateškog planiranja, pripreme i provedbe razvojnih projekata.
Produžuje se i razdoblje važenja "indeksa razvijenosti" s tri na pet godina uzimajući u obzir da je potrebno nešto dulje vrijeme kako bi se sagledali učinci ulaganja na području gradova i općina.
Predlaže se i uređenje naknade za gradove i općine koji na svom području imaju zaštićena prirodna područja te bi ta naknada ""išla iz sredstava javnih ustanova koje su nadležne za upravljanje tim zaštićenim područjima".
Pokrenuta izrada nove strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva do 2036., s pogledom do 2060. godine, a njom se zadužuje Ministarstvo unutarnjih poslova da izradi tu strategiju.
Riječ je o temeljnom dugoročnom aktu strateškog planiranja kojim će se definirati vizija i odrediti dugoročni ciljevi te smjernice zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.
Novom Strategijom unaprijedit će se strateški okvir za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske te za sanaciju lokacija na kojima se nalaze prirodni radioaktivni materijali koji zahtijevaju kontinuirani regulatorni nadzor, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Strateški ciljevi obuhvaćat će i preuzimanje te zbrinjavanje polovice radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nastalih radom Nuklearne elektrane Krško. Ministar unutarnjih poslova zadužen je da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Odluke imenuje stručnu radnu skupinu za izradu prijedloga strategije.
Obveza izrade Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva propisana je direktivom Vijeća EU-a iz 2011. godine. Republika Hrvatska donijela je 2014. godine Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koja predstavlja temeljni strateški dokument u navedenom području. Uzimajući u obzir najnovija tehnička i znanstvena dostignuća, međunarodne preporuke te iskustva stečena u provedbi prethodnih strategija, pristupa se donošenju nove strategije.
