Visoke ciljeve postavila si je 15. Vlada po redu. Zbog očekivanog pada BDP-a i do 10 posto, možda i najviše posla je pred ministrom financija.
"Prvi mi je fokus da se što prije vratimo na onu putanju koju smo imali četiri godine. To su stabilne javne financije", kaže Zdravko Marić.
Koje bi mogle generirati gospodarstvo i povećati plaće. Vladin cilj do 2024. je prosječna plaća od 7600 kuna i minimalna od 4250. Danas polovica zaposlenih prima 5500 kuna neto. Zato, ističu Sindikati, Hrvati napuštaju Domovinu.
"Dijelom je to zbog preniskih primanja zbog koji se u Hrvatskoj ne da živjeti, a dijelom zbog nestabilnih radnih mjesta, pa bi se ova Vlada se trebala okrenuti takvom obliku zakonodavstva koji bi potencirao i forsirao sigurne i stalne oblike rada", misli Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikat.
Vlada pak u četiri godine želi otvaranje 100.000 novih radnih mjesta i stopu nezaposlenosti manju od 5 posto.
"Ja vjerujem da možemo odraditi dobar posao. Prije svega u kontekstu oporavka od krize 2020. godine", kaže Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Pita li se poduzetnike oni od Vlade traže da se prilagode situaciji kao i oni. Tvornica, koja primarno proizvodi WC papir, da bi izbjegla otpuštanja, investirala je u pogon za kirurške maske. Novčanu pomoć za plaće podupiru, ali imaju i druge prijedloge.
"Ako se već ne daje novac, da se kroz smanjenje nameta i poreza poboljša poduzetnicima rad. Poboljšanje lokalne uprave, birokracije da toliko ne opterećuje privatno poduzetništvo. Jednako tako i pravosuđe", misli poduzetnik Alen Krajačić.
"I građani i gospodarstvo mogu očekivati rasterećenje. Što se tiče dinamike ona će biti vođena našim mogućnostima", najavio je ministar Marić.
Nova Vlada 30 milijardi kuna planira uložiti u regionalni razvoj. U fokusu će biti Dalmatinska zagora, Lika, Banovina, Gorski kotar, Sjever te otoci. Dok bi otočani što više trajektnih linija....
"I da su malo brži ti trajekt, da ne voze po dva sata", kaže Nikša s Hvara.
Slavonici u koje je prošla Vlada uložila 18 miljardi kuna traže gradnju tvornica...
"Osijek je bio drugi grad u Jugoslaviji po tvornicama. Danas nema nigdje ničega“, govori Osječanka Olgica.
Na gospodarski plan Vlade najviše će utjecati stanje s pandemijom koronavirusa. No što se tiče zdravstva, ističu liječnici, nije korona jedini problem. Očekuju hitnu kadrovsku stabilizaciju.
"Do sada je otišlo već 900 liječnika iz Hrvatske, a mnogi se već spremaju, tako da smatramo da bi ih plaće potakle na ostanak", kaže Boris Ujević iz Hrvatske liječničke komore.
Vlada pak u zdravstvo planira uložiti 3 milijarde kuna. Sagraditi Nacionalnu bolnicu, revitalizirati Imunološki zavod, smanjiti liste čekanja.
Vizek: "Moramo postati otvorena, izvozno orijentirana država"
O tome jesu li Vladini planovi realni ili samo popis želja, razgovarali smo s Maruškom Vizek, ravnateljicom Ekonomskog instituta.
"Mislim da je Vladin program dobrim djelom provediv. Pogotovo onaj dio koji se odnosi na, kako vi to kažete, popis želja za infrastrukturne projekte, za poticaje poduzetništvu, za poticaje za istraživanje i razvoj, zbog toga što će taj dio financiranja doći vjerojatno iz sredstava EU-a pa su takva obećanja provediva", smatra Vizek.
Na pitanje kako najbolje iskoristiti taj novac odgovara: "Bitno je da se ojača infrastruktura zemlje te poduzetništvo i gospodarstvo. Jer ako mi taj novac ne potrošimo da ojačamo vlastito gospodarstvo i ne učinimo naše poduzetništvo i našu zemlju konkurentnim, može nam se dogoditi da ćemo, zbog potrošnje tih sredstava, iskusiti značajno više stope rasta nego što bi ih inače imali. To će nas uljuljkati, mislit ćemo da nam je jako dobro. No ekonomska struktura za koju svi nakon ove pandemije vidimo da nije zdrava i održiva, se neće promijeniti. I onda kada tog novca nestane, opet ćemo biti na starome".
Ne misli da će pad BDP-a od 10 posto značajno poremetiti te planove.
"Mislim da je ova stopa pada od 10 posto već ukalkulirana i u rebalans proračuna za ovu godinu. Pod uvjetom da ne bude nekih većih zatvaranja na jesen i da ta pandemija završi, onda je taj plan realan", rekla je.
No ne vjeruje kako je realno da za četiri godine u Hrvatskoj bude 100.000 novih radnih mjesta.
"Mislim da nije uputno obećavati ni povećanje prosječne plaće u zemlji jer to nije nešto što se može administrativno provesti. Povećanje plaće u zemlji uvijek mora biti odraz povećanja proizvodnosti rada. A proizvodnost rada se može povećati samo ako se provode reforme i ako se smanji utjecaj države na ekonomiju", kaže Vizek koja za Vladu ima i savjet:
"Moj savjet bi bio prije svega inzistirati na reformi pravosuđa, smanjenju korupcije, jačanju privatnog sektora i poduzetništva kako bismo od dominantno rentijerske zemlje dobili malu otvorenu, izvozno orijentiranu zemlju."
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Pokazna vježba
nastavak drame
Spašena u zadnji tren
