Nova sjednica

Milanović: Niz projekata je pred vratima, u predvorju

Piše B.V., 18. travnja 2013. @ 08:20 komentari

Premijer Zoran Milanović poručio je danas da Vlada samo radom i rezultatima može uvjeriti građane da zaslužuje njihovo povjerenje.

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, premijer je čestitao ministru uprave Arsenu Bauku na tome što je sredio biračke popise jer, kako je rekao, inače bi izlaznost na nedjeljnim izborima zastupnika u Europski parlament bila 15, a ne 20 posto.

Radom i rezultatima, a ne poziranjem, trebamo uvjeriti građane da zaslužujemo njihovo povjerenje, rekao je premijer te naglasio da su u procesu realizacije brojni projekti, a prepreka u Hrvatskoj, dodao je, ima kao i u svakoj zapadnoj državi. 'Ni više, ni manje, a bit će ih sve manje', ustvrdio je.

Naveo je pritom kako je niz projekata 'doslovno pred vratima, u predvorju' - od Vukovara, Slavonije, Kupara, Dubrovnika, Pelješkog mosta za koji je premijer rekao da će se isto raditi kad Hrvatska dobije novac iz EU.

>> Lokalni izbori 19. svibnja, od 18.travnja prestaju mandati lokalnih vijećnika i zastupnika

Izdvojio je i željezničku prugu Botovo-Rijeka, naglasivši da je riječ o investiciji od nekoliko milijardi eura, Plomin, energetske projekte, hotelsko poduzeće Brijuni te naglasio da je riječ o 'stvarima pred čijom realizacijom praktički ne bi više trebalo stajati ništa'.

'Rezultati će se vidjeti, a onda će i ljudi valjda to prihvatiti', zaključio je Milanović.

Usvojen ekonomski program

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić pojasnio je da se Ekonomskim programom Hrvatska uključuje u Europski semestar, što je instrument koordinacije ekonomskih politika država članica EU i ekonomske politike EU usmjerene na ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.

Ekonomski program sastoji se od konvergencijskog programa s makroekonomskim i fiskalnim okvirom i nacionalnog programa reformi koji definira kratkoročne i dugoročne reformske mjere.

U njemu nismo odstupili od dosadašnjih smjernica makroekonomske i fiskalne politike, što znači da je projicirani rast BDP-a za ovu godinu 0,7 posto, a očekujemo ubrzanje rasta idućih godina, na 2,4 posto u 2014., te na 3,5 posto u 2015. i 2016. godini, rekao je Grčić.

Zaposlenost će u 2013. nastaviti padati, ali bi iduće godine s gospodarskim rastom trebalo doći do zaokreta trenda i rasta zaposlenosti. Tome u prilog govore i podaci da unatoč procesu restrukturiranja gospodarstva, uslijed čega raste broj nezaposlenih, u prva tri mjeseca ove godine ipak imamo preko 30 posto više novog zapošljavanja nego lani, kaže Grčić.

U programu se također planira da će inflacija u 2013. iznositi 3,2 posto, a potom će usporiti na 2,3 posto u 2014., te 2 posto u 2015. i 2016. godini.

Deficit proračuna opće države trebao bi se kontinuirano smanjivati, s 3,6 posto BDP-a u ovoj godini na 3,4 posto u 2014., te na 3,1 posto u 2015. i 2,6 posto u 2016. To nam mora biti imperativ i na tome će Europska komisija sigurno inzistirati nakon našeg ulaska u EU, smatra Grčić.

Jedan od ključnih ciljeva je zaustavljanje rasta javnog duga kako ne bi prešao 60 posto BDP-a. Stoga se planira da dug sa sadašnjih 56,2 posto u iduće dvije godine poraste na 57,5 posto, da bi se 2016. smanjio na 57 posto.

Svi ciljevi EU-ove ekonomske politike izrazito su aktualni i kod nas, a vezani su za zapošljavanje, ulaganje u istraživanje i razvoj, klimatske promjene, obrazovanje i smanjenje siromaštva. Primjerice, stopa zaposlenosti u Hrvatskoj trenutno iznosi svega 57 posto, a cilj naveden u strategiji Europa 2020. je 75 posto. Za Hrvatsku je to pitanje ključni uvjet razvoja, napomenuo je Grčić.

Premijer Zoran Milanović rekao je da Ekonomski program osigurava komunikaciju s Europskom komisijom u cilju izbjegavanja ekstremnog proračunskog deficita. Europska komisija jako je rigorozna u tim stvarima, upozorio je Milanović dodavši kako to nije ni bilo među temama u pregovorima o ulasku u EU.

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić naglasila je kako je s izradom Ekonomskog programa Hrvatska prvi put pozvana da sudjeluje u nečemu što će postati njezinom obvezom kada postane članicom EU.

Bilo bi korisno da iz tog dokumenta, kao i ostalih koji se odnose na hrvatsku ekonomsku strategiju, počnemo stvarati mozaik u skladu s kojim ćemo dizajnirati naše politike, dodala je Pusić. (Hina)