Od svih energenata onaj koji od početka ruske agresije na Ukrajinu izaziva najviše zabrinutosti je - plin. Upravo zbog mogućnosti da Rusija u bilo kojem trenutku prekine njegovu isporuku Europska unija ubrzano puni svoje zalihe kako bi kućanstva i industrija prebrodili zimu.

Galerija Videozid: Hrvoje Krešić o plinu - 2 Plin, ilustracija - 2 Plin, ilustracija - 3 +3 Videozid: Hrvoje Krešić o plinu - 1

Cilj je da do 1. listopada zalihe plina u EU-u u prosjeku budu na 80 posto, a reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić provjerio je na kojoj su razini danas te koja država članica ima više, a koja manje razloga za brigu. 

Osamdeset posto prosječne popunjenosti plinskih spremnika cilj je koji do 1. listopada u ovom trenutku djeluje nadohvat ruke.

Govorimo li o prosjeku, cijela Europska unija u ovom je trenutku na 77 posto. Ako zamislimo godinu kao zidni sat, a svaki sat kao jedan od 12 mjeseci, možemo jasno pratiti kako se kretalo stanje zaliha u ovoj godini, pogotovo nakon početka ruske agresije 24. veljače.

Ne samo to, pogledamo li petogodišnji prosjek kretanja zaliha, možemo vidjeti da je početkom godine popunjenost zaliha bila značajno ispod prosjeka, ali da je nakon početka rata počelo punjenje.

Iako kroz Sjeverni tok stiže sve manje plina, Europa se djelomično okrenula drugim energentima i drugim izvorima plina, poput LNG terminala.

Hrvatska je trenutačno na 70 posto popunjenosti spremnika - ispod petogodišnjeg prosjeka - ali zbog LNG terminala lakše diše od većine europskih država jer ne ovisi o ruskom plinu.

Najveće i najutjecajnije države Unije - Francuska i Njemačka - stoje sasvim solidno. Francuska je već danas na 90 posto popunjenosti svojih spremnika, Njemačka na 80 posto te planira do početka studenoga mjeseca biti na čak 95 posto.

Od hrvatskih susjeda za sebe se pobrinula Italija, koja je također na planiranih 80 posto, iako su ranijih godina bili i na višim razinama, no već je Austrija u ozbiljnom problemu: danas su tek na 63 posto, značajno ispod prosjeka, i nije ni čudo da ih itekako zanima hrvatski LNG terminal na Krku.

Ilustracija Europa se priprema za zimu bez ruskog plina: "Bit će puno kućanstava koja neće moći platiti"

Igor Dekanić Kako pomoći ljudima da ove zime ugriju dom, a da pritom ne bankrotiraju? Energetski stručnjak o Vladinim planovima: "Sva sreća da imamo LNG"

Ništa bolja situacija nije ni na istoku: i Mađarska i Bugarska su na 61, odnosno 58 posto, daleko od onoga što su nekad znali imati - plin im stiže uglavnom preko ruskih plinovoda.

Malo sjevernije dvije su velike zanimljivosti: Švedska, koja je ranije stvarala manje zalihe plina, mjesecima je već preko 90 posto, a Poljska na 99 posto te se - u odnosu na prijašnje - ove godine već jako dugo sprema za izazovnu zimu. S obzirom na njihova iskustva s Rusima - nije ni čudo.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

 


 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju