Hrvatskoj kronično nedostaje građevinara i konobara, dok je primjerice - poslovnih ekonomista ili frizera previše. Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će - biti višak.
Snježana radi kao mesarica - posao kojim se danas malo tko želi baviti.
"Ja sam nekih pet godina u ovom poslu, zahtjevno je, teško je raditi. Danas mladi ljudi većinom ne žele radit ovaj posao i dosta je teško naći djelatnika koji bi radio ovakvo zanimanje", ispričala je Snježana.
Mesari su među zanimanjima koja bi se, u preporukama HZZ-a - trebala više upisivati. U četiri najveća grada, prema analizama, nedostaju strukovnjaci - zidari, krovopokrivači, stolari, bravari, pekari-slastičari. Treba nam i više liječnika, medicinskih sestara i tehničara, logopeda, inženjera strojarstva, stručnjaka STEM područja.
"Deficitarna zanimanja se već godinama ne mijenjaju mnogo, ono što se mijenja je njihov broj, a to je da raste. Ta neusklađenost tržišta rada između potreba tržišta rada i poslodavaca i onog što nudi obrazovni sektor, vidimo da ta razlika postaje sve veća", objasnila je Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja HZZ-a.
Sve više nedostaje kuhara i konobara, traže se i na obali i u unutrašnjosti. U zadarskoj turističkoj školi kažu - kvote se brzo popune.
"Dva razreda kuhara, svake godine, jedan razred konobara i jedan razred slastičara. Imamo dobru suradnju sa poslodavcima, svim restoranima, hotelima gdje naša djeca idu na praktičnu nastavu, ali kažem vam život nosi svoje, možda rade godinu dvije, tri pa se prekvalificiraju pa se opet vrate", rekla je Diana Radić Škara, ravnateljica Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar.
Prema preporukama, na tržištu je trenutačno previše poslovnih ekonomista, marketinških stručnjaka, sociologa, dizajnera.
"To su zaista samo preporuke, koliko će biti uvažene, ovisi o kapacitetima, infrastrukturi, mogućnosti organizacije samih obrazovnih ustanova, uzimaju u obzir tamo gdje mogu naše preporuke", poručila je Mehle.
Ima i onih koji su u dijelu zemlje višak, u drugom manjak, poput frizera i kozmetičara.
"Majka mi je frizerka i tako sam imala želju za tim frizerstvom, u šestom razredu sam htjela imat prvu frizersku lutku", rekla je Marija Majetić, 3. godina, smjer frizer.
"Gledala sam općenito što me zanima. Najviše me privlači njega kože, najviše radimo i na koži, radimo na tijelu, radimo razne masaže", dodala je Petra Šimunić, 1. godina, smjer kozmetičar.
U ovoj školi, na jedno upisno mjesto frizera prijavilo se 6 učenika.
"Mi imamo pozive poslodavaca koji traže radnu snagu znači tokom cijele godine, sad već polako pripremaju teren za ovu završnu godinu dal nekog imamo, zovu ih na sezone tako da nema straha da neće naći posao oni koji to žele", rekla je Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge.
Posao koji žele i koji se traži - danas doslovno zlata vrijedi.
-
NeočekivanoIznenađujući izostanak na dočeku: Jedan brončani rukometaš nije se pojavio
-
SVIĐA LI VAM SE?Imamo li novi nadimak rukometaša? Pred tisućama navijača dao im ga je Marko Perković Thompson!
-
Nije to očekivaoPoznati Danac u nevjerici zbog prizora iz Zagreba: Evo što je napisao o dočeku rukometaša
