Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac objasnio je da će se, sukladno dogovoru u vladajućoj koaliciji, utvrditi dopunsko pravo glasa za manjine koje u ukupnom stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5 posto, dok će srpska manjina svoje zastupnike birati po posebnom modelu. 'Riječ je o dvostupanjskom rješenju, koje će osigurati poštivanje Ustava u svim segmentima, a istodobno izbjeći rizik da se tumači kako se s manjinskim glasovima, posebno onima najbrojnije manjine, uvijek može formirati većina u Saboru i vladi', rekao je Pupovac.
Pročitajte i ovo
Naglasio je da će nova zakonska rješenja biti dobra za nacionalne manjine, ali i za demokratske procese te 'otkloniti neustavnu i nezakonitu praksu koja je godinama vladala na biralištima'. Objasnio je da se su se pripadnici nacionalnih manjina na biralištima do sada morali izjašnjavati žele li glasovati kao ostali građani, ili kao Srbi, Talijani, Mađari... Pripadnici manje zastupljenih manjina ubuduće će na biralištu automatski dobiti dva listića, na kojima će moći birati i kao građani i kao pripadnici određene manjine. 'Oni će dobiti i ružičasti i bijeli listić, a onda će sami odlučiti hoće li koristiti jedan od njih, oba ili nijedan', rekao je Pupovac.
Kad je riječ o Srbima, oni će na biralištima dobiti samo jedan listić, kao i drugi građani, ali će u svim izbornim jedinicama biti kandidirane iste liste srpske nacionalne manjine. Srpskoj nacionalnoj manjini bit će zajamčena tri zastupnička mandata s manjinske liste koja dobije najviše glasova u svim jedinicama zajedno. Uspije li koja od kandidiranih lista prijeći izborni prag u nadmetanju s ostalim stranačkim listama u nekoj od izbornih jedinica, Srbi će u Saboru dobiti i četvrtog zastupnika. Ako na taj način ostvare dva ili više mandata, u Saboru će i dalje biti četiri zastupnika srpske manjine, a prednost pri ulasku u zastupničke klupe imat će oni koji su mandat izborili u nadmetanju s listama drugih stranaka.
Pupovac je objasnio da se na takvo rješenje išlo kako manjinske liste ne bi bile u prednosti pred drugim stranačkim i nezavisnim listama. Ustav bi, po najavama predsjednika saborskog Odbora za Ustav Vladimira Šeksa (HDZ) mogao biti izmijenjen u srpnju, a najkasnije u rujnu. Riječ je o četvrtim promjenama Ustava, donesenog uoči Božića 1990. Prvi puta je promijenjen 1997., kada je, među ostalim, u Ustav unesena odredba koja zabranjuje udruživanje Hrvatske u bilo kakve asocijacije na Balkanu.
Tim su izmjenama iz Preambule izbačeni Bošnjaci i Slovenci, koji će tamo opet biti vraćeni novim izmjenama koje su u tijeku, zajedno s preostalim manjinama koje do sad nisu bile navedene u Ustavu, budući da je ondje nabrojano samo 10 autohtonih manjina. Ustavnim promjenama 2000. Hrvatska je iz polupredsjedničkog prešla u parlamentarni sustav, a propisano je da se pripadnicima nacionalnih manjina, uz opće, može dati i dodatno biračko pravo. Posljednje ustavne promjene donesene su 2001., kada je ukinut Županijski dom Sabora. (Hina)
