Ustavni sud zaključio je da bivša sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel, koja je podnijela ostavku nakon što je pritvorena u istrazi zbog korupcije, imala pravo osnivati savjete, kao radna tijela iz svog djelokruga.
Pročitajte i ovo
korupcijska optužnica
Kutinski gradonačelnik o optužbama za uhljebljivanje: "U mladostima sam bio hipi, a sada sam još više"
Podignuta optužnica
Optuženo 25 dilera, krijumčarili drogu vrijednu 17,5 milijuna eura: Operirali od Južne Amerike preko Afrike do Europe
'Prethodno utvrđenje odnosi se i na sva druga predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja u svojim statutima uređuju ovlasti općinskih načelnika, gradonačelnika odnosno župana da osnivaju 'radna, 'savjetodavna' ili druga odgovarajuća tijela iz njihova djelokruga poslova, a osobito na predstavnička tijela', stoji u odluci Ustavnog suda kojom je odbijen zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka 3. Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Sisačko-moslavačke županije.
Ustavni sud navodi i da su primjeri u tom slučaju i statuti Zagrebačke županije, Vukovarsko-srijemske županije i Varaždinske županije.
LOVRIĆ MERZEL NIJE IZNENAĐENA OPTUŽNICOM 'Vrijeme je da se čuje druga strana'
Iako je Ustavni sud potvrdio pravo bivše županice ta se odluka neće odnositi na optužnicu koja je protiv nje podignuta prošloga tjedna, a u kojoj ju Uskok tereti za niz korupcijskih nedjela od zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanja mita do pranja novca, i krivotvorenje službene ili poslovne isprave.
Bivšu županicu Uskok, među ostalim, tereti i zbog neosnovanog plaćanja savjetnika, odnosno da je od lipnja 2009. do travnja 2014. donijela više odluka o imenovanju članova Savjeta županice za što im je isplaćivana mjesečna naknada od 5000 kuna neto, iako su oni za te poslove primali plaću. Time je, sumnja Uskok, županijski proračun oštećen za više od šest milijuna kuna.
No, osim toga bivša županica je, po Uskokovim tvrdnjama, s nekim vijećnicima, prijateljima i rodbinski povezanim osobama zaključivala ugovore o djelu, iako je znala da se ugovoreni poslovi i usluge neće izvršavati jer Županija za njihovo obavljanje nije imala nikakve potrebe. Tim osobama je pribavljena korist od ukupno oko 360 tisuća kuna, dok je županija oštećena za oko 673.000 kuna. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook