Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Da je hrvatska poljoprivreda na koljenima, već se dugo upozorava. Ali ima onih koji su se i takvoj situaciji prilagodili.


Uzgoj egzotičnog voća i povrća sve je popularniji. Pšenica i kukuruz na slavonskim oranicama ustupaju mjesto kivanu, batatima i peruanskim jagodama. Za njih se može dobiti trostruko više novca nego za primjerice pšenicu.

Vezani članci Uništena biljka (Foto: Dnevnik.hr) Divljač napravila golemu štetu na baranjskim usjevima: ''Ima ih toliko da ne znamo kako preživjeti'' Katarina Fajdić na farmi (Foto: Dnevnik.hr) Mladi poljoprivrednici ipak će ostati na ličkim pašnjacima: Iz Europe stiže više od 45 milijuna kuna

Na stolu Žeželićevih plodovi jeseni. Ali ne bilo kakvi, jedan egzotičniji od drugog. 'Ovo je kiwano, ovo vam je batat, goji bobice, peruanske jagode', priča Sanja Žeželić iz Andrijaševaca.

>> Jakovina: Nakon ulaska u EU neće moći opstati svi naši poljoprivrednici

U proizvodnju su krenuli iz znatiželje. Hobi polako, ali sigurno prerasta u pravi mali posao. 'Uglavnom preko interneta nabavljamo novo sjeme, a naše prodajemo, razmjenjujemo i tako', kaže Sanja. Na taj su način došli i do najljućeg feferona na svijetu. 'U slavonskom fišu i čobancu jedna može zamijeniti i do 4-5 slavonskih', kaže Oleg Žeželić.

U plodovima svog rada za sada sami uživaju.

Egzotične biljke vole i sve topliju slavonsku klimu. 'Slavonija je danas za dva, dva i pol stupnja toplija nego prije 50 godina', kaže prof. dr. Bojan Stipešević, stručnjak za tropske kulture na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Osim što raste temperatura, raste i cijena egzotičnih biljaka. 'Goji bobice su vam 300 kuna kilogram, znači 10 dekagrama vam bude 30 kuna, a peruanske jagode, one su 100 kuna u prodaji', kaže Sanja.

Računica je jasna. Primjerice, na hektaru pšenice može se zaraditi 5.000 kuna, na hektaru kiwana i do 15 tisuća. 'Oni koji prvi počnu, njima će biti jako isplativo i očekujem i ja da svake godine hektraža pod tim usjevima raste sve više i više', kaže prof. dr. Stipešević. O većoj proizvodnji razmišljaju i Žeželići. 'Mislim da je isplativo i volio bih se baviti tim', kaže Oleg.

Ove biljke europsko tržište traži. Zato se koji hektar pšenice ili kukuruza isplati zamijeniti njima.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook