Usporen rast gospodarstva: Sve oči uprte u Agrokor čije restrukturiranje može imati dva ishoda za BDP

Prosječne procjene makroekonomista bile su da će gospodarstvo rasti iznad tri posto. Iako je broj bio neznatno manje nego u istom razdoblju prošle godine, rast se ipak procjenjivao na veći od tri posto.

Pročitajte i ovo Procjena HNB-a Kamate na stambene kredite u 2020. godini padaju, BDP će rasti 2,8 posto, no za veći rast potrebne su reforme Hrvatska usporila gospodarski rast Analiza Mislava Bage: "Ako EU uđe u recesiju, to će se osjetiti i u Hrvatskoj. Doznajte tko bi mogao biti prvi na udaru"

Međutim, današnji rezultati pokazali su da gospodarstvo raste deseto tromjesečje za redom, ali u odnosu na isto razdoblje lani, ovo tromjesečje to je bilo 2,5 posto.

Ekonomski analitičar Luka Brkić u razgovoru za DNEVNIK.hr kazao je da nema u ništa neočekivano i ništa novo u prvim procjenama rasta BDP-a kako ga je objavio DZS.

''Sada se rast usporava i to pokazuju rezultati za prvo tromjesečje, ali što će biti na godišnjoj razini, hoće li se nastaviti to usporavanja i hoće li na godišnjoj razini biti ispod procjena ili će se zadržati u okviru procjena je nešto što ćemo tek vidjeti. Činjenica je da ti rezultati mogu, i vrlo vjerojatno jednim dijelom jesu pod utjecajem ovoga što se događa u Agrokoru. Međutim, to također, ima barem dva moguća ishoda'', rekao je Brkić.

''Agrokor je jedro koje pušta vodu''

Dva ishoda koja je spomenuo su ''uredno'' i ''neuredno'' restrukturiranje te goleme tvrtke u koju su uprte oči cijele regije.

''Hoće li restrukturiranje Agrokora ići u okviru urednog restrukturiranja, odnosno kontroliranog procesa u kojem se Agrokor nalazi i koji mora rezultirati nekim bitnim promjenama. On ne može ni u formi ni u sadržaju ostati takav kakav je bio. Neće ni ostati, već sad nije takav. Ili će restrukturiranje biti neuredno, u smislu nemogućnosti kontrole čitavog tog procesa, što bi onda imalo puno veća i značajnije reperkusije na stopu rasta na godišnjoj razini'', kaže Brkić.

Osvrnuo se na procjene HNB-a koji u slučaju nepovoljnijeg scenarija smatraju da je moguć utjecaj na stagnaciju gospodarstva. ''U urednom scenariju, to je na granici statističke pogreške, odnosno oni procjenjuju utjecaj oko 0,3 posto maksimalno'', kaže Brkić.

Na pitanje što misli koji je scenarij izgledniji, Brkić napominje da je prerano u ovom trenutku izvući dalekosežnije zaključke, ali da ćemo vrlo brzo vidjeti.

''Teško je reći koji je izgledniji scenarij. Lex Agrokor je napravljen upravo zbog toga što su vjerovali da je to način da se čitav postupak može kontrolirati ili da to može biti kontrolirano restrukturiranje, koje će, naravno povući neke minuse. Ne može ostati na primjer broj zaposlenih na istoj razini, ali nije isto je li zaposlenost smanjena za 10 ili 30 posto. Jasno je da sva poduzeća u sustavu Agrokora ne mogu ostati. Kako sada stvari stoji tu su veliki problemi i to je jedro koje pušta vodu i ozbiljno dovodi u pitanje hoće li i taj Lex Agrokor uspjeti kontrolirati taj nered. Usudio bih se reći da čak ni svi insajderi to ne mogu procijeniti jer je očito puno nepoznanica u toj čitavoj priči'', rekao je Brkić.

Tko je zaslužan za izvore rasta BDP-a?

Izvori rasta BDP-a su, kaže uglavnom vanjski utjecaji.''Rast je rezultat promjena u poreznom sustavu na dohodak, što znači da je potrošnja domaćinstava ostala na zavidnoj razini i rezultat je izvoza s obzirom da su naši vanjskotrgovinski partneri već odavno izašli iz recesije. U skladu s tim povukli su potražnju i za našim robama. Izvoz se povećava. Jedan je dio i na investicijama, odnosno na povlačenju iz EU fondova, niske cijene energenata koja se zadržava... To su sve razlozi koji su povukli i gospodarstvo u Hrvatskoj. Iz tih izvora rasta se može vidjeti da smo mi učinili malo svojim politikama, a pogotovo smo malo učinili za rast u srednjem i u dugom roku. Tako da taj pravi posao nama predstoji i to već predstoji godinama, a ne od ove godine'', kaže Brkić.

''Najjednostavnije rečeno, osim izmjena poreza na dohodak, tu su i povlačenje novca iz europskih fondova, glavni izvori rasta ostaje izvoz i to ovisi o inozemnoj potražnji, to nije naša zasluga. Dakle, ništa se bitno nije promijenili u izvorima rasta''. Ekonomski analitičar Luka Brkić Rast od 2,5 posto najsporiji je od četvrtog tromjesečja 2015. godine. Komentirao ga je i ekonomski analitičar Zdeslav Šantić. ''Rast BDP-a je ispod očekivanja, no kretanja po kategorijama potrošnje u skladu je s očekivanjem. Naime, najznačajniji doprinos rastu došao je od potrošnje kućanstava, što je bilo očekivano, s obzirom na porezno rasterećenje od početka ove godine, ali i rast zaposlenosti. To ima pozitivan utjecaj na kretanja dohotka kućanstava", kaže Šantić.

Potrošnja kućanstava porasla je u proteklom tromjesečju za 3,5 posto, što predstavlja snažan rast, ali sporiji u odnosu na 3,7-posto u prethodnom kvartalu.

Pozitivno je na BDP utjecalo, kaže Šantić, i ubrzanje rasta kapitalnih investicija, koje su zbog toga u značajnijoj mjeri nego u prethodnom razdoblju doprinijele rastu BDP-a.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su već sedmi kvartal zaredom, i to za 5,4 posto, brže u odnosu na 4,6 posto u prethodnom tromjesečju.

"Ipak, nešto kasniji termin Uskrsa ove godine rezultirao je relativno skromnim rastom izvoza usluga. Samim time, unatoč snažnom rastu izvoza roba, negativni doprinos neto izvoza smanjio je dinamiku gospodarskog rasta na samom početku godine", zaključuje Šantić.

Podsjetimo, prema prvoj procjeni državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju ove godine realno je veći za 2,5% u odnosu na isto tromjesečje 2016. (Ivana Domitrović/Hina)