Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Donosi Provjereno

Neke žene to jedva čekaju, druge apsolutno odbacuju tu mogućnost: "Da imam vremeplov, otišla bih u rikverc i rekla - ne radi to"

Aktualno Galerija Provjereno: Sugovornica, anonimno - 2 Provjereno: Sugovornica, anonimno - 2 Foto: DNEVNIK.hr Provjereno: Djeca - 2 Provjereno: Djeca - 2 Foto: DNEVNIK.hr Provjereno: Djeca - 3 Provjereno: Djeca - 3 Foto: DNEVNIK.hr Provjereno: Djeca - 4 Provjereno: Djeca - 4 Foto: DNEVNIK.hr +4 Provjereno: Hana Ivković Šimičić Galerija 1/9 >>
Žena, majka, kraljica. Ide li to troje uvijek zajedno i što ako žena odluči ne biti majka? Je li i onda kraljica ili samo netko u koga će se upirati prstom, koga će se nazivati sebičnom, razmaženom? U srijedu je bio Dan žena! Onaj dan u godini kada se čestita, poklanja, kada žene upozoravaju na svoja prava. Ostatak godine mnoge vode bitku jer se od njih traži i očekuje nešto samo zbog toga što su žene.

Ekipa Provjerenog donosi jednu od najvećih tabu-tema. Onu o kojoj su reporterki Dnevnika Nove TV Maji Medaković bez zadrške odlučile progovoriti tri žene. Jedna koja ne želi djecu, jedna koja je rodila, ali ni ne pomišlja to ponoviti i jedna koja svoje dvoje djece voli najviše na svijetu. Ali priznaje - uloga majke je ona u kojoj nimalo ne uživa!

Novinarka Hana Ivković Šimičić ima 34 godine, završila je fakultet, u sretnom je braku, radi kao novinarka. U popisu životnih postignuća koja se u našem društvu očekuju od jedne žena - ona ima sve kvačice, osim one da je majka. To izričito ne želi. Priznaje da joj nije ugodno kada je se upita kada će dijete.

Glazbenica Neda Parmać Klačar je, kaže, na njih odavno oguglala, pa obično ko iz topa ispali: "Evo, samo što nije." Računa li se ženina vrijednost i brojem rođene djece i koliko smo kao društvo zapravo licemjerni?

Majka je punih deset godina djevojčici Adriani, koja je, uz široki osmijeh kaže, cijeli njezin svijet. I sama ima brata i sestru i za sebe je uvijek znala da želi barem troje djece. Odluka da će unatoč želji ipak ostati na jednom djetetu tim je više bila i teška i bolna. Nije pomagalo ni to što je Adri u jednoj fazi stalno spominjala bracu ili seku.

"Ja sam joj objasnila kako izgleda moj posao, objasnila sam joj što smo nas dvije proživljavale prvih godina, kako je to izgledalo. Kako sam ja izgledala kada bih došla iz noćne smjene njoj od šest mjeseci doma i probdjela cijeli dan nakon toga s njom. Vrlo sam otvorena, ništa joj ne krijem. Na kraju sam udomila macu", otvoreno je kazala Parmać Klačar.

"Ženama je rađaj, rađaj, rađaj - dok ne dođu na intervju za posao", rekla je psihologinja Maja Vujčić Vračević. Jedna majka, koja nije htjela otkriti svoj identitet, kaže da je društveno gledajući - teška katastrofa.

"Nikad nije došao taj moment u kojem sam ja osjetila radost zato što sam mama", priznaje.

Ali jest mama, i to dva puta. Dvojici dječaka koji su jedini razlog zbog kojeg je pred našim kamerama odlučila sakriti svoj identitet. Još uvijek su premaleni da bi shvatili.

"Oni će to čuti puno, puno kasnije, ali i oni će dobiti tu neku perspektivu i informaciju jer mislim da ona ne govori ništa loše ni o meni niti o njima", smatra majka. Niti o njezinoj ljubavi prema njima, koja je neupitna. Ali ulogu majke iskreno prezire. "Da imam vremeplov, sjela bih, otišla u rikverc i rekla - ne radi to, to nije dobro za tebe. Nikad neće biti dobro za tebe", priznaje.

Završila je fakultet, imala posao, partnera, bila na pragu tridesetih. Dijete je bilo sasvim logičan nastavak priče. "Dugo sam osjećala krivnju i taj neki grč u želucu svaki put kad bih se vraćala doma. Ja sam sad već tih nekih svih skupa 6-7 godina u toj ulozi koja mi ne paše, pa sam se i naučila snalaziti u onome što mi ne paše", opisala je.

Iza leđa ljudi govore svašta. I govorit će i nakon ove priče, svjesne su sugovornice. No jedna se stvar često spominje. Sebičnost. Iza odluke žene da nema uopće ili nema više djece, kaže psihologinja Vujčić Vračević, obično stoji puno promišljanja i poznavanje sebe, vlastitih kapaciteta, vrijednosti, želja i potreba, a to je sve samo ne sebičnost.

U prošlosti je bilo i više nego jasno zašto ljudi imaju djecu i što se od njih očekuje, kaže demograf Marin Strmota. "Djeca su tada u prošlosti bila praktički radna snaga i bila nekako sigurnost za mirovinu starijih ljudi. Živjelo se na selu, radilo se na polju i praktički je to bilo vrlo jasno. Nije da ljudi nisu voljeli djecu, nego su imali i, recimo to grubo - korist od djece", pojasnio je Strmota.

Danas su, strogo ekonomski gledajući, kaže Strmota, svojim roditeljima velik trošak, a korist od djece u modernom se društvu pod navodnike izvlači na jednom sasvim drugom polju, onom emocionalnom. Nerijetko ćete tako čuti da su djeca jedina radost i istinski smisao života.

"To je potpuno pogrešno iz perspektive djeteta jer dijete ne može doći na svijet s takvim teretom da je smisao nečijeg života. Dijete treba biti svoje, a ne alat ili instrument za opravdavanje nečijeg tuđeg života", napominje Vujčić Vračević.

Pročitajte i ovo Ilustracija Loša demografska slika U Hrvatskoj pada broj prvorođene djece, ali u demografskim podacima krije se i jedna zanimljivost

Pad nataliteta

Prije tridesetak godina žene su u prosjeku prvi put rađale s 22 godine. Danas je to 29 godina. A čak 50 posto tridesetogodišnjakinja u Hrvatskoj nikada nije rodilo, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Maja Medaković. Za demografa Strmotu to su poražavajuće brojke jer stopa fertiliteta, odnosno broj rođene djece po ženi u fertilnoj dobi, kod nas je tek 1,47 - što je ispod europskog prosjeka.

Osim pada nataliteta s godinama je sve izraženiji i fenomen takozvanih DINK ili dual income no kid obitelji, u kojima rade oba supružnika, ali nemaju djece. Trend je zabilježen u razvijenim zapadnim društvima, posebno u Japanu, SAD-u i europskim zemljama.

One koje bi se posvetile djetetu još uvijek se na razgovoru za posao nerijetko pita planiraju li, imaju li i koliko su im stara djeca. "S jedne strane naše je društvo ekstremno licemjerno. Želi da ima djecu, ali ne baš da se pretjerano brine za tu djecu ako su bolesna. I uvijek to prebacuje na neku drugu ženu - pa zar ne postoji nekakva baka koja bi se onda brinula za tu djecu. Dok muškarce u reproduktivnoj dobi nitko ne pita imate li djecu i tko će se brinuti za djecu kad su bolesna", ističe Vujčić Vračević.

Pročitajte i ovo Ilustracija Besmislena rastrošnost Država je potrošila 200 milijardi dolara da poveća broj djece i postigla - neuspjeh: Zemlja ima najnižu stopu nataliteta na svijetu

"Malo smo kao majmuni"

Emancipacija, dostupna i učinkovita kontracepcija, želja za obrazovanjem, karijerom, putovanjima, pa, ako baš želite, i bezbrižnošću. Poznavanje sebe, vlastitih želja i prije svega kapaciteta doveli su do toga da neke žene sve jasnije i glasnije govore da ne žele djecu. Nešto što je ona shvatila na znatno bolniji način.

"Mi smo malo kao majmuni, gledamo oko sebe što drugi ljudi rade i to ponavljamo. Zato se treba pričati o svim mogućim stvarima, pa tako i o tome da neki ljudi nikad neće htjeti biti roditelji. Neke žene nikad neće htjeti biti majke i onda ono vječno pitanje što žene pitaju sebe: što ću ja propustiti? Ništa! Ako ne želiš biti roditelj, ako ne želiš biti mama, ti za sebe nećeš propustiti apsolutno ništa", smatra jedna majka.

U srijedu je bio Dan žena, dan kada bismo trebali slaviti ono što žene jesu, kakve god bile, kako god izgledale, kakve god odluke donosile. Makar te odluke bile i takve da ih se u društvu i dalje smatra tabuom, kao što je i ova - ne biti majkom. Jer bila žena majka ili ne - njezino je pravo. Samo njezina odluka. U kojoj nitko ne traži ni savjet ni mišljenje, a kamoli osudu, s kojom se, nažalost, još uvijek - nerijetko nose. 

Više o roditeljstvu pogledajte u priloženom videu.

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene