Dječja igra danas izgleda potpuno drukčije nego prije samo desetak godina. Ta je igra davno izašla iz školskih dvorišta. Ta igra više ne uključuje samo loptanje, okretanje pedala na biciklu, preskakanje užeta. Preselila se na ekran, u online svijet. Na igrališta poput Discorda, TikToka, Snapchata, Minecrafta ili Robloxa. A tamo, iza avatara i emojija, djecu često ne čekaju samo prijatelji. Čekaju ih nepoznate osobe, često odrasli. Ponekad zlonamjerni, a prečesto – neprimijećeni.
Online nasilje, sexting i cyberbullying: što djeca doživljavaju, a ne pričaju o tome
I dok mi odrasli biramo vjerovati kako je internet mjesto znanja, igre i povezivanja, brojke nas bude. Samo u 2024. godini Centar za sigurniji internet zabilježio je rast od 200 % u broju poziva za pomoć u odnosu na prethodnu godinu.
Gotovo tisuću situacija u kojima su djeca tražila pomoć zbog ucjena, hakiranih profila, phishing prevara, lažnih identiteta i, što posebno zabrinjava – dijeljenja eksplicitnih sadržaja. Sve to, tiho i često neprimijećeno, događa se svakodnevno.
Roditelji često ne znaju što se sve događa na platformama poput Robloxa. A istina je da među avatarima i igricama vreba i opasnost. Dijete koje veselo igra paralelno može voditi razgovor s osobom koja traži da mu šalje fotografije, i neće to uvijek reći roditeljima. Zašto? Zbog straha, srama, nepovjerenja. Naša djeca možda znaju koristiti filtere i emojije bolje nego mi, ali to ne znači da znaju kako se zaštititi. Tu mi odrasli moramo preuzeti ulogu vodiča. Ne kontrolora, ne policajca. Već sigurne luke. Nekoga tko je tu 24 sata na dan, za lijepe, ali i one teške teme.
"To moje dijete sigurno ne radi!" pomisli gotovo svaki roditelj. A ipak, više od polovice roditelja u Hrvatskoj rijetko ili nikada ne razgovara s djecom o online sigurnosti niti postavlja pravila o korištenju interneta, pokazalo je istraživanje deShame 2. Svaki treći roditelj nikada nije ograničio djetetu pristup neprimjerenom sadržaju. Svaki peti nema nikakav nadzor nad korištenjem uređaja prije spavanja.
U vremenu kada djeca svoje nasilnike doslovno nose u džepovima nije dovoljno nadati se najboljem. Potrebno je otvoriti oči i – otvoriti razgovor.
Kako započeti teške, ali nužne razgovore s djecom o online svijetu, koji nije uvijek siguran?
Kako razgovarati o nečemu o čemu je teško pričati? Svi znamo da je važno pričati s djecom o internetu. No kako pričati, a da ne zvučimo kao da ih ispitujemo ili prigovaramo? Tu dolazi inicijativa "Razgovor koji trebaš započeti", koju su pokrenuli A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet kroz platformu #BoljiOnline.
Riječ je o jednostavnim, ali snažnim karticama s pitanjima koje roditeljima i djeci pomažu započeti iskren dijalog o digitalnim izazovima i temama koje često ostanu prešućene. Kartice potiču djecu na razmišljanje, a roditeljima daju konkretnu polaznu točku za razgovor. Njihova snaga upravo je u jednostavnosti: umjesto predavanja otvaraju prostor za razgovor i pomažu djeci da se osjećaju sigurno i shvaćeno.
Pitanja su osmislili psiholozi i sociolozi, a kartice postavljaju pitanja kao što su:
- "Bi li ikada proslijedio nešto što bi moglo nekoga povrijediti?"
- "Što učiniti kad netko vrijeđa druge u grupnom chatu?"
- "Kako znaš tko je zapravo osoba iza profila?"
Uz njih se gradi ono najvažnije – povjerenje.
Provjerite znanje svog djeteta o online opasnostima – ispunite kviz zajedno
Koliko vaše dijete zna o sigurnosti na internetu? Uz ovih deset jednostavnih, ali važnih pitanja možete otkriti zna li vaše dijete kome se obratiti ako ga netko vrijeđa online, kako prepoznati lažni profil i zašto nije pametno klikati na nepoznate linkove. Ne gledajte na kviz kao na test. Gledajte na njega kao na početak razgovora. Riješite kviz zajedno!
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom A1 Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.
