Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Loša demografska slika

U Hrvatskoj pada broj prvorođene djece, ali u demografskim podacima krije se i jedna zanimljivost

Aktualno Galerija Ilustracija Ilustracija Foto: Getty Images Branislav, Zagreb Branislav, Zagreb Foto: DNEVNIK.hr Tomislav, Zagreb Tomislav, Zagreb Foto: DNEVNIK.hr Stjepan, Zagreb Stjepan, Zagreb Foto: DNEVNIK.hr +2 Demografska pitanja - 1 Galerija 1/7 >>
Prošle godine u Hrvatskoj rođeno je najmanje djece u proteklih 10 godina. Dakle, u prvih 11 mjeseci rođeno je 31.358 djece. Podaci za prosinac se još prikupljaju.

No, vidljivo je da 2022. neće biti upamćena kao "baby boom" godina. Naprotiv, moralo se u prosincu roditi više od 3,5 tisuća djece da bismo dosegnuli 35.000 rođenih, a to je malo vjerojatno. U prvih 11 mjeseci rođeno je više dječaka nego djevojčica. A što se tiče umrlih - njih je u prvih 11 mjeseci 52.639. I ponovno imamo negativni prirodni prirast.

Po broju živorođene djece 2022. i nije se proslavila. Ako se građane pita - više je razloga za to.

"Prvo, to je osobni izbor, a druga stvar - situacija i trenutni standard možda nisu na razini na kojoj mladi očekuju. Obrazovanje sve duže traje", kaže Tomislav iz Zagreba reporterki Dnevnika Nove TV Sanji Vištici.

Branislav smatra da su problem preskupe cijene kvadrata nekretnina, a s njim se slaže i Josip.

Đurđa iz Zagreba pak kaže: "Vidim ja oko sebe isto. Svi ono 35, 40 godina nitko nema djece, ne da im se. Ma to, nisu financije".

Demograf Ivan Čipin kaže da i druge zemlje bilježe pad.

"Da ne bi politizirali oko toga - i u svim drugim europskim zemljama i u gotovo cijelom razvijenom svijetu došlo je do pada broja živorođene djece u 2022. kod nekih i u većoj stopi nego u Hrvatskoj. Kod nas je to negdje 6,5 posto u odnosu na 2021.", kaže demograf.

Pročitajte i ovo HGSS riješili jednu grupu, kad ono... Panika na Mosoru: Djecu na planini uhvatio mrak, morali ih spašavati HGSS-ovci

Zanimljivost među podacima

Zanimljivo, broj prvorođene djece je u padu. A trend broja trećerođenih pa četvrto i petorođenih je posljednjih godina stabilan. Dakle, došli smo u fazu kada je rađanje prvog djeteta sve veći demografski problem. Reuzltat je to i manjih generacija u odnosu na one naših roditelja. No razloga još ima.

"Oni se mogu povezati s jedne strane sa nesigurnosti i neizvjesnosti. Ne samo ekonomsku, nego društvenu situaciju općenito. I s druge strane, imamo, pogotovo to za mlade koji tek formiraju obitelj - nepriuštivi stanovi", kaže Čipin.

Usta naših političara puna su demografskih mjera. Jedan od vodećih demografskih instituta iz Nizozemske kaže da su se kao najučinkovitije tri mjere pokazali besplatni vrtići, fleksibilnije radno vrijeme, godinu dana plaćeni rodiljni dopust.

Ali brakovi su se sklapali, najviše u rujnu. Zaključno sa studenim sklopljeno ih je više od 19.000. No, bilo je i razvoda. U prvih 11 mjeseci bilo je 3989 razvoda. Iako nam nedostaje prosinac, to je daleko manje nego rekordne 2016. kad ih je bilo nešto više od 7000.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 6 POTREBA, A NE LUKSUZ Dome, slatki dome: Do stana bez kredita? Može se, ali u Hrvatskoj je to i dalje gotovo pa znanstvena fantastika

A treba poraditi na životnim uvjetima generalno. I iseljavanje je dobrano nagrizlo našu demografsku sliku.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.


 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene