Hrvatska će u idućih nekoliko godina morati uskladiti svoju zakonsku regulativu s europskom, čime će hrvatski radnici, između ostaloga, imati pravo na više dana godišnjeg odmora, piše Vjesnik.
Prema riječima Vere Babić, državne tajnice za rad, u Hrvatskoj je trenutačno zakonski minimum za korištenje godišnjeg odmora 18 dana, no ostali slobodni dani definirani su kolektivnim ugovorima.
- Mnoge tvrtke svojim zaposlenicima na godišnji odmor dodaju i slobodne dane za godine radnog staža te za obitelj, primjerice po jedan slobodan dan ako imate djecu, kaže Babić i napominje da su pojedinim kolektivnim ugovorima isključene subote i nedjelje pa kad se u odmor ubroje i vikendi brojka zadovoljava propisani minimum u EU od četiri tjedna.
- Hrvatska nije u podređenom položaju što se tiče korištenja slobodnih dana, ističe državna tajnica, no napominje da tvrtke zbog svojih interesa mogu odrediti u kojem će godišnjem dobu njihovi radnici koristiti godišnji odmor te hoće li se koristiti kolektivni godišnji odmor.
Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, broj slobodnih radnih dana za korištenje godišnjih odmora razlikuje se od zemlje do zemlje.
- Zaposlenicima u Belgiji broj dana godišnjeg odmora računa se na temelju broja dana koji su radili u prethodnoj kalendarskoj godini, što znači da ako su radili petodnevni radni tjedan, imaju pravo na najmanje 20 dana godišnjega, objasnio je Marko Žubrinić iz HUP-a.
Ističe da je u Austriji 30 radnih dana određeno za godišnji odmor, no taj broj se nakon 25 godina radnog staža može povećati do 36 radnih dana, a na čak pet tjedana plaćenoga godišnjeg imaju pravo i Francuzi.
