Stanovništvo je sve starije. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj je otprilike 78 godina. No, sa starosti dolaze i razne bolesti. Kako osigurati zdravo starenje? Pitanje je koje se postavlja na znanstvenoj konferenciji Better Huture of Healthy Ageing u sklopu predsjedanja Hrvatske vijećem Europske Unije. U iduća dva dana konferencija će okupiti oko 600 sudionika iz čak 30 zemalja.

Galerija


Zdravlje i starenje isprepleteni su, a jedna od bitnih karika u starosti je san.
Važno je koliko i kako spavamo, ističe profesor Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta u Splitu i dodaje -  stariji ljudi spavaju svega 5, 6 sati na dan.

Vezani članci Menu za jači imunitet - 5 Kako se ispravno hraniti u doba korone? Stručnjakinja nam je složila jelovnik za jačanje imuniteta Vrućine, ljeto i more - 1 Stigle ljetne vrućine, no mnogi osvježenje nisu mogli pronaći: "Gori na sve strane, s poda, od gore, još maske i rukavice, ne znam koliko ćemo izdržati"

O ovoj temi, ali i o biologiji starenja, pametnim tehnologijama kao i o starenju te održivosti zdravstvenog sustava govori se na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Better Future of Healthy Ageing 2020.

"Ako gledamo hrvatski model, mi imamo još uvijek pristupačnu, sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, imamo još uvijek dobru prevenciju. Čak idemo u smjeru toga da vidimo kako bi se neki procesi mogli usporiti, kako bi se ljudima moglo olakšati da dožive višu životnu dob sa što manje bolesti", objasnila je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar."

Kod te populacije najčešće su bolesti srca, pluća, bubrega... No i zarazne bolesti povezane su sa starijima što se vidi u epidemiji koronavirusa. 

Stanovništvo nam je sve starije. 2011. godine prosječna starost stanovništva Hrvatske bila je 41,8 godina. Do 2018. je porasla. Prosječna starost tada je - 43,4 godine. Očekivano trajanje života je 78 godina.

Na konferenciji je bilo puno riječi o tome da stariji ljudi često boluju od depresije, da se osjećaju osamljenima i kao da ne pripadaju društvu.  

Dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu i organizator konferencije Marijan Klarica kaže da svi mogu pomoći starijim osobama.

Ne zaboravite na mame, tate, djedove i bake

"Treba razumijevanja, ljubavi i pažnje za roditelje, djedove bake, starije rođake. Kvalitetna uključenost u svakodnevne životne aktivnosti te osobe čini te osobe sretnijim i boljim", rekao je Klarica.

Naglasio je da zdravlje nije samo odsutnost bolesti nego je to fizičko, psihičko i socijalno blagostanje te da su svim potrebni kvalitetan život i kvalitetni odnosi.

Dr. Klarica ističe važnost prevencije u mlađim danima, za što kvaliteniju starost. 

"Usađivanje tih zdravih životnih navika, usvajanje zdravih stilova života će prevenirati mnoge bolesti već u toj ranoj fazi pa ćemo u starijoj dobi biti u što boljoj kondiciji", rekao je.  

Naglasio je da je na konferenciji bilo riječi o brojnim istraživanjima o radu mozga na razini Europe. 

"Kroz ta istraživanja vidimo nekoliko stvari. Da se puno toga novoga doznaje, da se puno lakše danas mogu neke stvari dijagnosticirati. Puno brže, uz izvođenje nekih genomskih čipova možemo puno ranije doznati kad nastupaju neki kognitivni poremećaji. Onda na taj način se osoba brže uključuje u terapiju i oporavak", rekao je Klarica. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr