Članovi Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u utorak razmijenili gledišta s predstavnikom Komisije o zahtjevu za priznavanje tradicionalnog izraza "prošek" za hrvatsko desertno vino čemu se Italija protivi braneći interese proizvođača talijanskog pjenušavog vina prosecca.
PRETUČENI SAMARITANAC
Htio pomoći čovjeku stradalom u prometnoj nesreći, pa dobio sjekirom u glavu: Liječnici mu se borili za život
O SUCIMA I GRENLANDU
Milanović: "Ne govorim to iz pakosti prema Srbiji, baš me briga, ali mi ispadamo papci"
U srednjoj školi
Cure detalji užasa u Sloveniji: Učenik izbo učenicu nožem, u WC-u pronašli cijeli popis?
Predstavnik Komisije Michael Scannell, zamjenik generalnog direktora DG AGRI, otvarajući raspravu istaknuo je kako je Komisija pomno pregledala hrvatsku prijavu za zaštitu naziva prošek i potvrdila da je ona u skladu s pravilima, no naglasio je kako još nije odobrena zaštita već samo potvrđena prihvatljivost prijave.
Iz Komisije su podsjetili i kako se radi o dva različita vina te nabrojili važne razlike koje sugeriraju da homonimnost nije relevantna, kako su svjesni bogate jurisprudencije u području zaštite vina te kako je talijanski Prosecco uspješan primjer zaštite pod istim procesom i u okviru istog zakonodavnog okvira kroz koji trenutno prolazi i Prošek.
Obavijestili su i kako će nakon dva mjeseca nastaviti proces, nepristrano ga sagledati te donijeti odluku u skladu sa zakonom, koju će biti moguće snažno i ispravno argumentirati.
Dok su taliijanski zastupnici u odboru isticali potencijalnu ekonomsku štetu po prosecco podsjećajući da je riječ o jednom od komercijalno najuspješnijih europskih vina, hrvatski zastupnici Tonino Picula i Ladislav Ilčić su, među ostalim, podsjetili da je riječ o posve različitim vinima.
Picula je kazao kako se neovisno o homonimnosti radi o različitim proizvodima i ne postoji mogućnost zamjene ili zabune za potrošače. Naglasio je i kako proizvodnja prošeka ima dugu tradiciju u Hrvatskoj te postoje pisani dokumenti spominjanja i etikete iz davnina.
Rekao je i da je Prošek izraz koji se u hrvatskoj tradiciji već stoljećima koristi za označavanje desertnog vina proizvedenog od prosušenog grožđa te da to vino ima iznimno značenje za hrvatske proizvođače i potrošače i to u povijesnom, turističkom i gastro enološkom kontekstu.
"Imena Prošek i Prosecco, iako su slična, ne dijele identičan pravopis niti izgovor i odnose se na dva različita proizvoda. Ova dva pića razlikuju se po boji, okusu, sortama grožđa, načinu i regiji proizvodnje te cijenama. Prosecco se služi na početku obroka, dok se kao desertno vino Prošek služi na kraju obroka, te nisu i ne mogu biti tržišni konkurenti.
Priznavanje Prošeka je ujedno i priznanje doprinosa autohtonih proizvoda novijih država članica, jer je temeljno načelo da smo ujedinjeni u različitostima, istaknuo je Picula, zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, priopćio je ured zastupnika.
Slične je argumente iznio i hrvatski eurozastupnik Ilčić i napomenuo da se naziv "prošek" kao specifičnog dalmatinskog vina bilježi još u drugoj polovici 18. stoljeća.
Scannell je zaključujući raspravu iznio nekoliko primjera u prilog tezi da sličnost naziva ne bi trebala zbuniti proizvođače. Ta dva vina bi se na vinskim kartama restorana i policama samoposluživanja nalazila u različitim kategorijama te je malo vjerojatno da bi ih potrošači mogli zamijeniti, ocijenio je predstavnik Komisije.
U raspravi su, uz moderiranje predsjednika Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Norberta Linsa, sudjelovali i predstavnici parlamentarnih grupacija Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Renew, Identitet i demokracija, Europskih konzervativaca i reformista i Europske pučke stranke.
Talijanski zastupnici su bez obzira na pripadnost različitim političkim grupacijama iznosili podudarne argumente inzistirajući da bi zaštita imena "prošek" štetila prodaji "prosecca" i naglašavali gospodarski značaj tog vina za Italiju i Europsku uniju. Neki su talijanski zastupnici, uglavnom desnih stranaka, sugerirali i kako bi odobrenje hrvatskog zahtjeva narušilo vjerodostojnost EU-a.
Pročitajte i ovo
POREMEĆAJI NA TRŽIŠTU
Lanac opskrbe u svijetu u velikim problemima: Zbog koronakrize kasni isporuka robe, a rastu i cijene, ima li tome kraja?
Pročitajte i ovo
Sjajna vina iz pelješkog Malog Pariza
Kao argument za odbacivanje hrvatskog zahtjeva naveli su više primjera iz dosadašnje prakse EU-a, primjerice slučaj mađarskoj i slovačkog tokaja kada je talijanska regija Furlanija morala odustati od korištenja tog naziva.
Hrvatska strana ukazuje da taj i drugi primjeri zaštita naziva proizvoda nemaju sličnosti sa slučajem prošeka.